Bošnjačko-hrvatski sukob: Kreševo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Oznaka: uklanjanje |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Map 25 - Bosnia - Kiseljak, December 1993.jpg|mini|desno|350px|Crte bojišnice Armije Bosne i Hercegovine prema Hrvatskom vijeću obrane, koje su stvorile enklavu u [[Lepenica (rijeka u BiH)|Lepeničkoj dolini]], prosinac 1993.]]
[[Datoteka:Bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni.PNG|mini|desno|300 px|Bošnjačko-hrvatski sukob u [[Bosna (regija)|Bosni]] (na karti je prikazan samo dio [[Bosna (regija)|Bosne]] zahvaćen Bošnjačko-hrvatskim sukobom).]]
Početkom [[Rat u BiH|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]], u [[Kreševo (BiH)|Kreševu]] se formira [[HVO]], a u njegovim redovima sudjeluju i pripadnici bošnjačkog naroda. Ibrahim Lisovac, početkom [[1992.]] godine, vraća se u rodno Kreševo, nagovara [[Bošnjak]]e da napuste redove [[HVO]]-a i oko sebe okuplja visoke rezervne časnike bivše [[JNA]], Kasima Kulašina i Vahida Fatića. To produbljuje nepovjerenje i pojačava napetosti između [[Hrvat]]a i [[Bošnjak]]a. On organizira paralelne vojne postrojbe bošnjačkog naroda pa kreševski [[Bošnjaci]] iz redova [[HVO]]-a masovno prelaze u redove [[Armija BiH|Armije BiH]].
Oružani napad postrojbi Armije BiH na Hrvate općine [[Kreševo]] počinje [[17. lipnja]] [[1993.]] godine, s ciljem da se svrgne legalno izabrana općinska vlast. U ranim jutarnjim satima napadnute su tri obrambene točke [[HVO]]-a: lokalitet zvan Pirinski propust, selo Prin i kontrolni punkt Blinje. Napad su poduzele specijalne diverzantske jedinice [[Armija BiH|Armije BiH]]: "Crni labudovi", "Begova divizija" i "Handžar divizija" '89. te dijelovi postrojbe "Al Fatah" '90. Te postrojbe bile su ojačane dijelom 9. brdske brigade [[Armija BiH|Armije BiH]].
Redak 23:
Siloviti napadi [[Armija BiH|Armije BiH]] nastavljaju se i početkom srpnja [[1993.]] godine. Zauzeto je selo Crnički Kamenik i iz njega protjerano 80 mještana, stoka je opljačkana, a u hrvatske kuće nastanjuju se bošnjačke izbjeglice koje su Srbi protjerali iz [[Foča|Foče]] i okolice [[Goražde|Goražda]]. U seoskoj podružnoj crkvici smjestili su se vojnici [[Armija BiH|Armije BiH]]. I u [[kolovoz]]u [[1993.]] godine ne jenjavaju napadi, a [[21. kolovoza]] [[1993.]] godine iz zasjede su ubijena dva vojnika [[HVO]]-a i zarobljeno dvoje hrvatskih civila, od kojih jedna žena u devetom mjesecu trudnoće. Od [[kolovoz]]a [[1993.]] godine intenzitet ratnih operacija [[Armija BiH|Armije BiH]] je sve slabiji, do njihova potpunog prekida [[Washingtonski sporazum|sporazumom o prekidu vatre u Washingtonu]]. No, dotadašnja granatiranja već su prouzročila veliku štetu na stambenim, gospodarskim i sakralnim objektima.
''O ratnim prilikama u [[Kreševo|Kreševu]] svjedoči gvardijan [[Bosanski franjevci|franjevačkog]] samostana koji kaže da su "svi fratri ostali u Kreševu. [[Hrvat]]e pa i [[Bosanski franjevci|fratre]] rat s Bošnjacima je zatekao nepripremljene, počeo je neočekivano. Čim su postrojbe [[Armija BiH|Armije BiH]] napale gradić, počelo se pomišljati na evakuaciju civila. Ona je bila doista i naređena. Jedan mladić je prenio [[Bosanski franjevci|fratrima]] u samostan. Fratri su bili jednodušni u odluci da neće iz Kreševa. Takvoj odluci hrvatskih političkih čelnika Kreševa osobno se suprotstavio gvardijan na taj način što je u habitu, pomalo ljutit, prošetao [[Kreševo]]m hrabreći vjernike da ostanu u gradu
U [[Kreševo|Kreševu]] je i poslije sklopljenog primirja ostalo [[Bošnjak]]a, a bilo ih je i za ratnih sukoba. Kreševom je kružila priča da je [[Alija Izetbegović]] gradić [[Kreševo (BiH)|Kreševo]] obećao [[Foča]]cima kada ga osvoji [[Armija BiH]]. Time se tumači podatak da je medu onima koji su jurišali na [[Kreševo]] bilo najviše [[Bošnjak]]a iz [[Foča|Foče]].
Za vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba na području općine [[Kreševo (BiH)|Kreševo]] bilo je mnogo mrtvih. Gorjele su [[hrvat]]ske kuće, stambene i gospodarske zgrade
== Izvori ==
| |||