Rosa Luxemburg: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sit.
Redak 12:
Rosa Luxemburg je rođena kao Rozalia 5. 3. [[1870]]. ili [[1871]]. u [[Zamošć]]u (''Zamość'') blizu [[Lublin]]a. Izvori variraju kad je riječ o godini njenog rođenja - u svojoj biografiji na Ciriškom sveučilištu je navela 1871. kao godinu rođenja, ali na njenoj maturskoj diplomi stoji da je [[1887]]. imala sedamnaest godina, a u tom slučaju bi bila rođena 1870. Bila je peto dijete Židova, trgovca drvnom građom. Rosa je imala poremećaj u rastu i bila je fizički hendikepirana cijelog života.
 
Kad se sa obitelji preselila u [[Varšava|Varšavu]], Rosa je tamo pohađala žensku gimnaziju od [[1880]]. godine. Čak i u tim ranim godinama (od [[1886]].) bila je član poljske ljevičarske strankee, "Proletarijata". Proletarijat je osnovan [[1882.]], dvadeset godina prije ruskih radničkih stranaka, i počeo je sa organizovanjem generalnih štrajkova. Zbog toga je četvoro vođa stranke ubijeno, a stranka se raspala. Neki od članova su nastavili datajno se tajno sastajusastajati. Rosa se pridružila jednoj od ovih grupaskupina.
 
[[1887|1887.]], Rosa je položila maturu, a od [[1889]]. godine studira na Ciriškom sveučilištu, zajedno sa drugim značajnim socijalistima. Studirala je [[filozofija|filozofiju]], historiju, [[politika|politiku]], [[ekonomija|ekonomiju]] i [[matematika|matematiku]]. Specijalistički predmeti su joj bili ''Staatswissenschaft'' (znanost o upravljanju državom), Srednji vijek i ekonomske i berzanske krize.
 
[[1890]]., su ukinuti [[OtoOtto fonvon BizmarkBismarck|bizmarkoviBismarckovi]] zakoni protiv socijaldemokracije, i Socijaldemokratska stranka Njemačke je po zakonu mogla da osvojiosvojiti mandate u [[RajhstagReichstag]]u (parlamentu). Ali uprkos svojim pro-revolucionarnim izjašnjavanjima, članovi parlamenta iz socijalističkih redova su se više bavili sticanjem dodatnih parlamentarnih prava i materijalnog bogatstva.
 
Rosa Luxemburg se pak držala svojih revolucionarno-demokratskih i marksističkih principa. [[1893]]. godine, zajedno sa drugim socijalistima je osnovala novine "[[Sprava Robotnica]]" ''(Sprawa Robotnicza)'', kao suprotnost nacionalističkim politikama [[Poljska socijalistička partija|Poljske socijalističke partije]]. Rosa je vjerovala da do neovisne Poljske može doći samo kroz revolucije u Njemačkoj, [[Austrija|Austriji]], i Rusiji. Istrajavala je na ideji da borbu treba voditi protiv samog kapitalizma, a ne za neovisnu Poljsku. Luxemburgova je odbijala pravo na samoopredjeljenje država (nacija) u socijalizmu, što je kasnije dovelo do tenzija sa [[Vladimir Lenjin|Lenjinom]].