Rat u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 141.138.50.136 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Andrija1234567
Oznaka: brzo uklanjanje
Nema sažetka uređivanja
Redak 37:
Nakon [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]] i [[Pokolji u Sarajevu#Markale|drugog masakra na Markalama]], [[NATO|Sjevernoatlanski savez]] (NATO) je intervenirao u oviru [[Operacija Namjerna sila|operacije Namjerna sila]], granatirajući važne položaje Vojske Republike Srpske, što se uz oslobađanje zapadne Bosne, pokazalo kao ključno u okončanju rata. Rat je priveden kraju potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, u Parizu [[14. prosinca]] [[1995.]] Mirovni pregovori održani u gradu [[Dayton, Ohio|Daytonu]], u američkoj saveznoj državi [[Ohio]], završeni su 21. studenog 1995. Uspjeli pregovori, poznati su pod nazivom [[Daytonski sporazum]], čiji je sastavni dio [[Ustav Bosne i Hercegovine]], koji određuje [[Postdaytonska Bosna i Hercegovina|današnju]] [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]].
 
Rat je bio obilježen žestokim napadima, prekomjernim i neselektivnim granatiranjem, [[etničko čišćenje|etničkim čišćenjima]], [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]], masovnim pokoljima i [[silovanja u Ratu u Bosni i Hercegovini|silovanjima]]. Događaji poput [[opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] i [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], postali su simboli ovoga rata. Prema izvješću američke [[CIA|Središnje obavještajne agencije]] (CIA) iz 1995., utvrđenomože jese procijeniti da su snage Srba u Bosni i Hercegovini odgovorne za 90 % ratnih zločina počinjenih tijekom sukoba. PočetkomSvi glavni osnivači, tj. političke i vojne vođe Republike Srpske u vrijeme njenoga nastanka - [[Radovan Karadžić]], [[Biljana Plavšić]], [[Ratko Mladić]] - osuđeni su na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]], za zločin protiv čovječnosti, istrebljenje, ubojstva, ubojstvo kao kršenje zakona ratovanja, deportaciju, nehumana djela i prisilno premještanje, širenje terora, protupravne napade na civile, kršenja pravila rata i uzimanje talaca.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.icty.org/x/cases/plavsic/cis/en/cis_plavsic_en.pdf|title="BOSNIA AND HERZEGOVINA” (IT-00-39 & 40/1), BILJANA PLAVŠIĆ, CASE INFORMATION SHEET|author=|date=|work=|language=engleski|publisher=ICTY|accessdate=16. listopada 2019.}}</ref> S početkom 2008., [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) osudio je ukupno 45 Srba, 12 Hrvata i 4 Bošnjaka zbog ratnih zločina, počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Prema najnovijim izvještajima, u ratu je stradalo oko 100.000 - 110.000 osoba,<ref>[http://www.thewip.net/contributors/2007/07/healing_hands_for_a_forgotten.html Healing Hands for the Forgotten War in Bosnia]</ref> <ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6228152.stm Bosnia war dead figure announced]</ref> a raseljeno je oko 2.2 milijuna,<ref>[http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/articles/2008/12/15/reportage-01 BiH politicians squabble over census details]</ref> što ga čini najkrvavijim sukobom u Europi nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].
 
== Političko stanje prije početka rata ==