Sigurd Johannes Savonius: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dodana kategorija Arhitekti uz pomoć dodatka HotCat
Nema sažetka uređivanja
Redak 11:
[[File:Charter savonius company.png|thumb|Povelja tvrtke "Savonius & Company", 1920.]]
 
Sedam godina nakon što je diplomirao na veleučilištu, registrirao je svoj prvi patent, [[uređaj za otapanje snijega]] koji zatim proizvodi pitku vodu od snijega<ref>{{cite web |url=http://www.freepatentsonline.com/1125732.pdf |title="Uređaj za otapanje snijega i slično" (engl. "Apparatus for melting snow and the like") |date=19. siječnja 1915. |author=S. Savonius}}</ref>, a 1920. godine patentirao je optimiziranu verziju spomenutog uređaja.<ref>{{cite web |url=http://www.freepatentsonline.com/1339719.pdf |title="Uređaj za otapanje snijega i slično" (engl. "Apparatus for melting snow and the like") |date=11. svibnja 1920. |author=S. Savonius}}</ref> Sredinom 1921. godine patentirao je štednjak za kamine.<ref>S. Savonius (22. lipnja 1921.). ''Kokapparat för hällspisar'', finski patent FI000000008500A.</ref> U ranim 20-im godinama 20. stoljeća, Savonius se osobito koncentrirao na kontrolu [[Vjetar|strujanja zraka]] i korištenje [[energije]] [[Vjetar|vjetra]]. 1923. godine pažnju mu je privukao [[rotorima pogonjen brod]] kojeg je izgradio njemački inženjer [[Anton Flettner]]. Brod je pogonjen s dva velika cilindrična jedra u obliku rotora koji stoje kao dva jarbola i okreću se pomoću [[Motor|motora]]. Ideja je bila iskoristiti takozvani [[Magnusov efekt]]: okomita sila koja djeluje na zatvoreni cilindar koji se okreće brže od brzine vjetra. Savonius se pitao je li moguće pogoniti brod rotorskim uređajem pogonjenog samo pomoću energije vjetra, bez pomoći motora. Sastao se s Flettnerom u uredima svoje tvrtke, Savonius & Company, u ulici Lönnrotinkatu u Helsinkiju, gdje su provodili eksperimente.
 
Početkom 1924. godine, Savonius je razvio rotor s cilindrom otvorenim prema struji zraka. Dvije nasuprotno postavljene [[Turbinske lopatice|lopatice]] u cilindru proizvode visok [[okretni moment]] koji se može izravno koristiti za proizvodnju energije. Nije poznato je li uspio napraviti pogon broda prvenstveno preko Magnusova efekta kao što je prvobitno planirao. No, Savoniusova kratka biografija nam govori da je takva primjena energije vjetra moguća, pod uvjetom da se nađe tehničko rješenje za pretvorbu rotacijskog gibanja cilindra u potisak koji nam je potreban za pogon broda. To nam pokazuje i uspješan ishod njegovog istraživanja rotora kao prikladnog mehanizma za pogon broda. Zmajevi u obliku Savoniusovog rotora pokazuju nam da je princip rada koristan i da takvi rotori, u načelu, čine Magnusov efekt dostupnim.<ref>{{cite web |title=Types of Rotor Kites |url=http://www.ict.griffith.edu.au/anthony/kites/rotor/types.html |date=21. travnja 2014. |author= Anthony Thyssen}}</ref> Ovaj izum za iskorištenje energije vjetra je patentiran u Finskoj 1926. godine, a kasnije i u mnogim drugim zemljama. Naziv "Savoniusov rotor", pod kojim je izum i danas poznat, dodijelile su vlasti Njemačkog patentnog zavoda. U istoj godini kada je priznat finski patent, Savonius je izdao knjigu pod nazivom ''Rotor s krilima u teoriji i praksi (engl. The wing-rotor in theory and practice). ''