Inačica od 17. listopada 2019. u 07:58 vidi izvor 2a02:810d:9c0:33d2:1195:ac64:4e93:32b8 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki ← Starija izmjena		Inačica od 17. listopada 2019. u 08:04 vidi izvor Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits m uklonjena promjena suradnika 2A02:810D:9C0:33D2:1195:AC64:4E93:32B8 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika El hombre Oznaka: brzo uklanjanje Novija izmjena →
Redak 1: {{infookvir jezik \| ime = ~~Bosanski~~Bošnjački jezik \| ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = '''bosanski''' \| familycolor = lawngreen Redak 23: }} '''~~Bosanski~~Bošnjački jezik'''<ref>[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=8918 Pojam "bosanski jezik" u poglavlju "jezik" članka "Bosna i Hercegovina" u Hrvatskoj enciklopediji], pristupljeno 30. travnja 2014. "Danas su u BiH službeni standardni jezici bosanski, hrvatski i srpski. Hrvatski i srpski ne razlikuju se od jezične prakse u Hrvatskoj i Srbiji. Muslimani Bošnjaci prihvaćaju bos. jezik, kojemu bi zato '''točnije odgovarao naziv bošnjački'''</ref><ref>[[Dalibor Brozović]]:[http://hrcak.srce.hr/file/113645 Odnos hrvatskog i bosanskoga odnosno bošnjačkoga jezika], [[Jezik (časopis)\|Jezik]] br.47, 1999., str. 13 <br>"''Prema tome, Hrvati imaju pravo nazivati jezik svojih susjeda Bošnjaka bošnjački. Po najčešćem obrascu da je jezik Francuza francuski, Talijana talijanski, Nijemaca njemački, Rusa ruski, pa onda i Hrvata hrvatski i Srba srpski, i na koncu, '''jezik Bošnjaka bošnjački'''.''"</ref><ref>Šimun Musa: [http://hrcak.srce.hr/file/53622 Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni položaj u društvu], <br>"''Pitanje naziva »bosanski jezik« pitanje je koje će sigurno još dugo biti tema polemika, ali je neprijeporno da svaki narod može zvati svoj jezik kako smatra da ga treba zvati (Brozović 1999b:15/16), iako je uobičajeno da se naziv jezika izvodi iz naziva naroda (Nijemci — njemački jezik, Španjolci — španjolski jezik, itd.). Isto tako, svaki narod prevodi naziv stranog jezika na svoj jezik. Tako Slovaci svoj jezik zovu slovenskim, a Hrvati ga prevode kao slovački, Bošnjaci svoj jezik zovu bosanskim, a '''Hrvati ga zovu bošnjačkim''', itd. Zašto se u hrvatskom prijevodu Ustava Federacije BiH bošnjački jezik naziva bosanskim, objasnio je sudac Vrhovnog suda Federacije BiH Mirko Bošković u svom članku pod nazivom Tajnikov doprinos nazivu bosanski jezik objavljenom u glasilu Matice hrvatske iz Mostara, Motrišta, broj VII(1998)"''"</ref><ref> Hrvatski prijevod Ustava Županije posavske (članak 10.), Zapadno-hercegovačke županije (članak 10.), Hercegovačko-neretvanske županije (članak 8.) i Hercegbosanske županije (članak 10.) ispravno upotrebljava naziv »bošnjački jezik«. "</ref> (ISO 639-3: [[silcode:bos\|bos]]), jezik [[južnoslavenski jezici\|zapadne]] podskupine [[južnoslavenski jezici\|južnoslavenskih]] jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudi<ref name="Ethnologue-17-izdanje">http://www.ethnologue.com/language/bos ''Ethnologue'', 17. izdanje. Pristupljeno 17. rujna 2013.</ref> na području [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska\|Hrvatske]], [[Crna Gora\|Crne Gore]], [[Kosovo\|Kosova]], [[Srbija\|Srbije]] i [[Turska\|Turske]]. Razvijao se pod utjecajem [[turski jezik\|turskoga]] ([[silcode:tur\|tur]]), [[Osmanski turski jezik\|osmanskoga turskoga]] ([[silcode:ota\|ota]]) i arapskoga ([[silcode:arb\|arb]]). U BiH ga govori 2.000.000 ljudi, u Hrvatskoj 20.800 (popis 2001.<ref name="Ethnologue-17-izdanje"/>), u Crnoj Gori 48.000 (2006.) i u Srbiji 135.000 (2006.).<ref>http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bos Ethnologue (16th)</ref> Redak 29: Nacionalni je standardni jezik Bošnjaka temeljen na štokavsko-ijekavskom narječju i pisan latinicom ili ćirilicom. Odredba o ćiriličnoj grafiji je političke naravi, jer su time promicatelji bošnjačkoga jezika željeli potvrditi kontinuitet sa "srpskohrvatskim odnosno hrvatskosrpskim jezikom ijekavskog izgovora", republičkim jezikom [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina\|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] u doba [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. U praksi, nijedna knjiga ni časopis na bošnjačkom jeziku ne tiskaju se srpskom reformiranom ćirilicom (vukovicom). ~~Bosanski~~Bošnjački je jezik, pod nazivom ''bosanski jezik'', uz [[hrvatski jezik]] i [[srpski jezik]], jedan od triju službenih jezika u Bosni i Hercegovini.<!-- Vjerojatno od 2002. i nametanja Wolfganga Petritscha u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine. Amandman XXIX. od 19. travnja 2002. http://www.ohr.int/decisions/statemattersdec/default.asp?content_id=7475 Tim Amandmanom XXIX. je zamijenjen Article I.6 of the Constitution of the Federation of Bosnia and Herzegovina (Članak 6. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine), u engleskom izvorniku Ustava, koji po Bečkim dogovorima ima jednaku pravnu moć kao i tekstovi na bošnjačkom jeziku, srpskom jeziku, te hrvatskom jeziku. --> Njime govori oko 2 do 2,2 milijuna ljudi u [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora\|Crnoj Gori]], [[Srbija\|Srbiji]], na [[Kosovo\|Kosovu]], u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], te neutvrđen broj iseljenika u [[Turska\|Turskoj]] i zapadnoeuropskim zemljama i sjevernoj Americi. U hrvatskom i srpskom je službeni naziv za jezik Bošnjaka – bošnjački, dok je u samoj bošnjačkoj zajednici nacionalni jezik imenovan "bosanskim", a taj je naziv prihvaćen na primjer u engleskom ("bosnian language", ne "bosniac language") i u njemačkom ("bosnische Sprache", ne "bosniakische Sprache") jeziku. U hrvatskom jeziku, "[[bosanski jezik]]" je višeznačni naziv za [[južnoslavenski jezici\|južnoslavenski jezik]], u prošlosti i sadašnjosti na različite načine povezivan s povijesnom zemljom [[Bosna\|Bosnom]]. Naziv jezika nije "pravopisno" pitanje, već pitanje terminologije koja se razlikuje među različitim jezicima, a nije ni do kraja ustaljena u svakodnevnoj upotrebi. Redak 65: Raspadom SFRJ i ratom u Bosni i Hercegovini otpočela je konačna standardizacija bošnjačkoga jezika, i to u rječnicima Alije Isakovića, pravopisu Senahida Halilovića i gramatikama Dževada Jahića i Halilovića. Odlike su bošnjačkoga standardnoga jezika, po propisima tih djela, češća poraba islamskih orijentalizama ("turcizmi") i uvedba fonema "h" u stanovitom broju riječi (lahko, mehko prema lako, meko) kao odraz posebnosti govora Bošnjaka-Muslimana prema današnjem standardnom hrvatskom i srpskom jeziku. Po svojoj fizionomiji bošnjački je standard zasnovan na zapadnoj novoštokavštini (što se, katkad, zbog političkih razloga i povezanosti s bošnjačkom nacionalnom zajednicom u Sandžaku marginalizira ili prešućuje); u stilizaciji je nekih rješidaba, prvenstveno, preslovljavanja stranih izraza bliži srpskom nego hrvatskomu jeziku (Kipar, hemija,..), no, generalno izbjegava crkvenoslavizme (opština, sveštenik, ...). Uočljiva je, također, slabija normiranost <!-- možda nije najbolji primjer -->(računar,<ref name="računar">Halilović, Senahid. ''Pravopis bosanskoga jezika'', Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, Sarajevo, 1996., str. 471. {{citat\| računar, ''instr. jd.'' računarom \|Halilović, 1996., 471.}}</ref> kompjuter,<ref name="kompjuter">Halilović, Senahid. ''Pravopis bosanskoga jezika'', Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, Sarajevo, 1996., str. 296. {{citat\| kompjuter<br>kompjuterizacija<br>kompjuterski \|Halilović, 1996., 296.}}</ref> računalo<ref name="računalo">Halilović, Senahid. ''Pravopis bosanskoga jezika'', Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, Sarajevo, 1996., str. 471. {{citat\| računalo, ''instr. jd.'' računalom \|Halilović, 1996., 471.}}</ref>) koja se iskazuje u leksičkoj i pravopisnoj zbrci u bošnjačkim medijima i tisku. === Raširenost ~~bosanskog~~bošnjačkoga jezika === Gradovi s najvećim brojem govornika bošnjačkoga su: [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Zenica]], Bihać, [[Novi Pazar]], [[Tutin]], [[Carigrad]].

Bošnjački jezik: razlika između inačica