Republika Srpska Krajina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 50:
Od samih početaka se radilo na ujedinjenju Republike Srpske Krajine s područjima pod kontrolom Srba u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] ("[[Republika Srpska]]", RS) u "[[Ujedinjena Republika Srpska|Ujedinjenu Republiku Srpsku]]". Makar su RSK i RS vrlo blisko surađivale, te zajednički primale znatnu gospodarsku i vojnu podršku od [[Srbija|Srbije]] (bez koje ne bi dugo opstale)<ref name=":0">"DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (siječanj – lipanj 1993.)", edicija "REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI", Knjiga 7., str. 14-16, 21, 24, 35, 42, 52, 59, 103, 130, 155, 161, 180-182, 197, 351, 378, 414, 524, 605, 614, 632, 637</ref>, zbog međunarodnih okolnosti do ujedinjenja nije došlo. Velika prepreka planiranom ujedinjenju proizlazila je iz činjenica da je između područja pod kontrolom Srba u BiH i Hrvatskoj postojalo oveće područje oko Bihaća, koje je bilo pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]]: nastojanje srpskih snaga da eliminiraju tu enklavu i teritorijalno zaokruže svoje područje spriječeno je akcijama Hrvatske vojske i snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] tijekom 1994. i 1995. godine, koje su okrunjene [[Operacija Oluja|operacijom Oluja]].
Republika Srpska Krajina je odbijala gospodarsku suradnju s Hrvatskom, koja bi očito bila uvjetovana provođenjem odluka Ujedinjenih naroda da se omogući povratak prognanicima na njihova ognjišta u "Krajini" i formiranjem lokalne vlasti uz poštivanje prijeratnih odnosa u stanovništvu. Tako je elektroenergetski sustav na tom području bio odsječen od onoga u preostalom dijelu Hrvatske: to je uzrokovalo poteškoće u opskrbi Dalmacije električnom energijom, ali ni približno kao poteškoća u opskrbi električnom energijom same "RSK" koja je bila vrlo oskudna uz stalna isključivanja napona. Vlasti RSK nisu dopuštale promet hrvatskim civilnim vozilima preko "svojeg" teritorija. Trgovina s hrvatskim gospodarstvom je bila rijetka i na razini šverca (često uz sudjelovanje pripadnika [[UNPROFOR|UNPROFORA]]): bez stalne potpore iz Srbije u tom području - koje je zapravo imalo malobrojno stanovništvo i koje je u gospodarskom smislu bio posve orijentirano na obližnje veće urbane centre u Hrvatskoj - gospodarski život bi posve stao. Vlasti RSK nisu svojim "građanima" (koji su svi bili građani Republike Hrvatske) dopuštali da pribave hrvatske putne isprave, niti da preko "granice" putuju do obližnjih gradova u Hrvatskoj - jednako kao što nisu prognanicima iz gradova i sela u "Krajini" dopuštali da iz tih hrvatskih gradova dođu obići svoj zavičaj i imovinu s koje su otjerani. Srbija je opstanku te paradržave "pomagala" tako što ni sama nije izdavala putne isprave stanovnicima RSK i što je hvatala na svojem području vojno sposobne "dezertere" s tog područja i vraćala ih na područje RSK.
U RSK nisu postojala praktički nikakva ljudska prava za stanovnike koji nisu etnički Srbi: Hrvati, Mađari i pripadnici drugih naroda (dakle, oko pola stanovništva) su uglavnom prognani 1991. god.,<ref>[http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/en/mil-2ai020728e.htm Druga dopunjena verzija optužnice protiv Slobodana Miloševića], Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu od 23. listopada 2002. god., CASE NO. IT-02-54-T, toč. 69 </ref> a preostali manji broj uglavnom starijeg nesrpskog stanovništa je bio izložen samovolji, nasilju i povremenim pokoljima, kako se može vidjeti na primjerima [[Pokolj kod Baćina 21. listopada 1991.|pokolja u Baćinu iz listopada 1991.]], pokolja u Šašićima kod Knina 1992.<ref>[http://tris.com.hr/2014/01/obiljezena-22-obljetnica-pokolja-u-erveniku-zrtve-nisu-zaboravljene-ali-ubojice-jesu-i-zato-slobodno-setaju/ "Obilježena 22. obljetnica pokolja u Erveniku"], Hvroslav Pavić za "Tris portal", 19. siječnja 2014.</ref>, pokolja u Polju i Lađevačkom Selištu kod Slunja 1992.<ref>[https://narod.hr/kultura/21-sijecanj-1992-kraj-petodnevnog-cetnickog-orgijanja-u-okolici-slunja "21. siječanj 1992. – kraj petodnevnog četničkog orgijanja u okolici Slunja"], narod.hr 21. siječnja 2016.</ref>, [[Pokolj u Medviđi 9. veljače 1993.|pokolja u Medviđi kod Benkovca 1993.]] i [[Pokolj u Zatonu Obrovačkom 26. siječnja 1993.|pokolja u Zatonu Obrovačkom 1993.]]
| |||