Inačica od 29. prosinca 2017. u 00:02 uredi Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits Obnovio izvor, vanj. pov. ← Starija izmjena		Inačica od 19. listopada 2019. u 14:25 uredi ukloni ovu izmjenu 151.252.233.57 (razgovor) →‎Povijest Novija izmjena →
Redak 4: [[Datoteka:Church of St. Frane 002.JPG\|thumb\|right\|[[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića\|Samostan i crkva sv. Frane]] u kojoj se nalazi]] Po svom sadržaju Šibenska molitva ~~spada~~pripada ~~u red~~redu hvalospjeva [[Majka Božja\|Majci Božjoj]]. U njezinoj su formi mnogi istraživači vidjeli utjecaj javno izvođenih [[Italija\|talijanskih]] predlauretanskih litanijskih lauda, tražeći joj uporno talijanski ili [[latinski]] izvor, koji nikad nije pronađen. Kao molitveni tekst duboke lirske emotivnosti, iskrene vjerske nadahnutosti i poetske obojenosti ona je prije individualni ostvaraj namijenjen osobnoj upotrebi negoli javnom izvođenju. Tome se, uostalom, protivi čitav drugi dio molitve, koji se svojim sadržajem naslanja na vjerovanja (i Nicejsko-carigradsko i Apostolsko) i zapravo je njihov refleksivni teološki komentar, utkan u [[Molitva\|molitvu]] Djevi Mariji, kao majci Božjega Sina, i u izravno obraćanje Božjemu Sinu, a svojom izrazito proznom formom nikako nije pogodan za javno izvođenje. Premda nije datirana, Šibenska molitva nesumnjivo pripada spomenicima [[14. stoljeće\|14. stoljeća]]. Bilo je pokušaja da je se smjesti u prvu polovinu ili sredinu stoljeća, ali novije spoznaje opovrgavaju tu mogućnost. Već je opat Joso Milošević na temelju jedne latinske bilješke iz [[1387.]] godine po rukopisu zaključio da je zapisivač molitve fra Paulus de Sibinico (zapravo Sibenico), odnosno Pavao Šibenčanac (u novije doba poznatiji kao Pavao Šibenčanin), onodobni kustos jadranske [[Franjevci\|franjevačke]] provincije. Milošević je pretpostavio da je molitva zapisana znatno prije spomenute bilješke, kada se još upotrebljavao konzervativniji tip gotičke latinice. U međuvremenu su otkrivena još dva hrvatska teksta zapisana/prepisana rukom Pavla Šibenčanina i istim tipom pisma kao Šibenska molitva: ''Cantilena pro sabatho'', pučki plač Gospin, zapisan [[1385.]] godine (u latinskom kodeksu u vlasništvu [[Mađarska\|Mađarske]] nacionalne knjižnice), te nepotpun [[Teologija\|teološki]] tumač Božjih zapovijedi (ostale su sačuvane prve tri i početak četvrte) u jednom od kodeksa navedenoga šibenskog samostana, uz mnogobrojne Šibenčaninove latinske teološke i homiletske tekstove i razmatranja, te osobne bilješke, razasute u više samostanskih rukopisnih kodeksa.

Šibenska molitva: razlika između inačica