Kvantni brojevi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Kvantni brojevi |
|||
Redak 1:
[[datoteka:Black body.svg|mini|desno|300px|Kako [[temperatura]] pada, vršna vrijednost [[Jakost zračenja|jakosti zračenja]] je manja i pomiče se prema većim [[valna duljina|valnim duljinama]]. Crna krivulja prikazuje model [[Klasična fizika|klasične fizike]], [[Rayleigh–Jeansov zakon|Rayleigh-Jeansov model]] ili "[[ultraljubičasta katastrofa|ultraljubičastu katastrofu]]".]]
[[datoteka:Atomic orbitals n123 m-eigenstates.png|mini|desno|300px|Zbir svih 14 [[atom]]skih jedno[[elektron]]skih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''.]]
== Kvantni brojevi elektrona ==▼
'''Kvantni broj''' je [[broj]] koji opisuje [[kvantna mehanika|kvantnomehaničko]] [[stacionarno stanje]] [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]], [[elektron]]a u [[atom]]u i [[nukleon]]a ([[proton]]a i [[elektron]]a) u [[atomska jezgra|atomskoj jezgri]]. [[Kvant]] i kvantni broj u [[fizika|fiziku]] je uveo [[Max Planck|M. Planck]] 1900. kako bi objasnio raspodjelu [[energija|energije]] [[zračenje|zračenja]] [[Crno tijelo|crnoga tijela]] i uskladio zakone [[Klasična fizika|klasične fizike]] s [[pokus]]ima. U modernoj fizici pod pojmom [[Kvantizacija|kvantizacije]] podrazumijeva se prijelaz iz zakonitosti klasične fizike u kvantnu mehaniku. Kvantiziranje [[gravitacija|gravitacije]] jedan je od najvećih problema suvremene [[Fizika elementarnih čestica|fizike elementarnih čestica]] i [[Kozmologija|kozmologije]].
Tipično je značenje kvantnih brojeva stanjâ elektrona u atomu sljedeće:
* glavni kvantni broj ''n'' određuje svojstvene vrijednosti energije elektrona,
* orbitalni kvantni broj ''l'' određuje vrijednost [[Kutna količina gibanja|kutne količine gibanja]] elektrona u kvantnim stazama,
* magnetski kvantni broj ''m'' određuje moguće orijentacije kutne količine gibanja u odnosu na os vanjskoga [[magnetsko polje|magnetskoga polja]],
* kvantni broj spina ''s'' određuje [[spin]]sku kutnu količinu gibanja elektrona.
Ukupni broj različitih stanja u atomu za kvantne brojeve ''n, l'' i ''m'' iznosi (2∙''l'' + 1), a zbog dviju spinskih orijentacija (projekcija) na vanjsku [[os]] taj se broj udvostručuje. Stanja elektrona u modelu [[Fermijev plin|Fermijeva plina]] opisana su samo glavnim kvantnim brojem ''n'' i s dvije orijentacije spina. Kvanti svjetlosti ([[foton]]i), kao [[bozoni]] cjelobrojnoga spina opisani su [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovom statistikom]], a istoj statistici podvrgavaju se i kvanti [[titranje|titranja]] [[kristalna rešetka|kristalne rešetke]] ([[fonon]]) kao bozoni nultoga spina. Neutroni i protoni, šire [[hadroni]], uz kvantni broj spina imaju još i kvantni broj [[izospin]]a. Uz spin i okus (gornji, donji, strani …), [[kvark]]ovi nose i kvantni broj jakoga naboja, koji se uobičajeno naziva bojom (crvena, zelena, plava), a antikvarkovi odgovarajuću antiboju. Teorija polja boje u kvantnome obliku poznata je kao [[kvantna kromodinamika]]. <ref> '''kvantni broj''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34875] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
▲== Kvantni brojevi elektrona ==
Atom [[atomski broj|atomskog broja]] Z ima Z broj elektrona. [[Elektron]]i u njemu zauzimaju neko energijsko stanje.
Atom tada nije pobuđen i nalazi se u svom osnovnom stanju. Iz toga proizilazi da svaki [[kemijski element]] ima karakterističan spektar koji se objašnjava pomoću energijskih razina ili stacionarnih
Line 73 ⟶ 84:
Npr. kvantni brojevi vanjskog valentnog elektrona atoma [[fluor]]a koji je smješten u atomskoj orbitali 2p su: n = 2, l = 1, m<sub>l</sub> = 1, ili 0, ili −1, m<sub>s</sub> = −1/2 ili 1/2.
<!-- interwiki -->
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Kvantna mehanika]]
| |||