Panonska Hrvatska (kneževina): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 109.93.191.112 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika EmausBot Oznaka: brzo uklanjanje |
|||
Redak 33:
Polovicom [[9. stoljeće|9. stoljeća]] Panonska Hrvatska u vlasti je Bugara, a potom [[grofovija|grofovije]] Donje Panonije. U tom spominju se u nekim djelima knezovi Pribina i [[Kocelj]], no danas se općenito drži da je riječ o slavenskim knezovima sa zapada, vjerojatno iz [[Karantanija|Karantanije]] koji su vladali Donjom Panonijom u području oko [[Blatno jezero|Blatnoga jezera]] i proširili svoju vlast i na područje Panonske Hrvatske, te se sukobljavali s Hrvatima iz primorja u doba primorskoga kneza [[Iljko|Iljka]]. To je i razdoblje djelovanja [[sveti Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]], a samoga Metoda [[papa]] [[Hadrijan II.]] imenuje [[biskup]]om srijemsko-panonskim. Papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] krajem [[873.]] javlja „sklavinskom“ vladaru Mutimiru (''dux Sclaviniae'') da je u panonskoj [[dijeceza|dijecezi]] posvećen biskup i da se sada može predati njegovoj pastirskoj brizi te dodaje: „Savjetujemo te da poradiš koliko možeš, kako ćeš se po primjeru tvojih starih vratiti panonskoj dijecezi.“ To je jedina vijest o postojanju kneza Mutimira na prostoru „sklavinske“ Panonije. Srpska historiografija pretpostavlja da je to tadašnji srpski knez Mutimir, no za njega se kaže da je prvi kršćanski knez, pa bi se on teško mogao „vratiti“ panonskoj dijecezi. Donjom Panonijom tada vlada [[Svatopluk]], [[Velikomoravska kneževina|velikomoravski]] knez, koji se isprva opire franačkoj vlasti.
Tadašnji knez Panonske Hrvatske [[Braslav]], kako bi se osigurao pred moćnim moravskim knezom, ulazi u čvršću vezu s Francima, te je [[884.]] pošao u Konigsstadten (kod Tulna u današnjoj [[Donaj Austrija|Donjoj Austriji]]) kako bi se ondje poklonio caru [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu III. Debelom]]. No, u tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti ([[887.]]), na vlast dolazi [[Arnulf Karantanski]] koji se zaratio sa Svatoplukom, a Braslav se uključuje u taj rat na Arnulfovoj strani. Arnulf je upomoć pozvao i [[Mađari|Mađare]] koji su se tada nalazili iz [[Karpati|Karpata]]. Po Svatoplukovu porazu, Mađari su se povukli, no ovom epizodom nepovratno ulaze u povijest panonskih krajeva. Nakon bugarskih upada u njihova područja, Mađari se oko [[896.]] naseljavaju u središnjem dijelu [[Panonska nizina|Panonske nizine]], a iste godine Arnulf predaje Braslavu nekadašnju Koceljevu zemlju da je brani od Mađara, no to mu nije pošlo za rukom. Dapače, Mađari su prodirali i u samu Panonsku Hrvatsku, a preko nje do Primorske Hrvatske pa čak i sjeveroistočnih prostora [[Italija|Italije]]. Čini se da je Braslav, kao posljednji knez Panonske Hrvatske, već [[896.]] poginuo u borbama s Mađarima — nakon [[Bitka na Južnom Bugu|bitke kod Južnog Buga]].
===Nakon Braslava===
| |||