Parenzana: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:U 37 u Kporu.jpg|mini|300px|Austrijska parna lokomotiva U.37 na koparskom kolodvoru]]
[[Datoteka:Kolodvor Poreč.jpg|mini|300px|Kolodvorska zgrada u [[Poreč]]u]]
'''Parenzana''' (''Ferrovia Trieste-Parenzo-Canfanaro, '''TPC''''') je [[Uskotračna željeznica|uskotračna]] [[željeznička pruga]] koja je povezivala [[Trst]] preko niza kolodvora s [[Poreč]]om kao krajnjim kolodvorom. Bila je u funkciji od [[1902]]. do [[1935]]. godine. Prolazila je kroz tri države: Italiju, Sloveniju i Hrvatsku. Koridor pruge je danas sačuvan, kao i velik broj pratećih željezničkih objekata, [[most]]ova, vijadukata i tunela. Dio trase stare pruge, od graničnog prijelaza Italija-Slovenija do Poreča, je preuređen
Zanimljiva je sudbina tračnica ove pruge. Mussolinijeve vlasti su skinule, odnosno demontirale tračnice i otpremile ih brodom u svoju nedavno okupiranu koloniju Abesiniju (Etiopiju). Brod nikad nije došao do odredišta, jer je potonuo u Sredozemnom moru.
Redak 7:
== Parenzana - TPC ==
[[Datoteka:Stupić Parenzana.jpg|mini|250px|Kameni stupić s kilometarskom oznakom na trasi "Parenzane"]]
[[1900.]] godine započela je izgradnja [[željeznička pruga|željezničke pruge]] širine 760 mm. U početku je planirana kao pruga normalnog kolosjeka, ali zbog manjih poreza izgrađena je [[Uskotračna željeznica|uskotračna]] u dužini 123,1 km, od čega
Kolodvor u Bujama imao je 11 kolosjeka, a u Poreču samo pet, budući da nije planiran kao posljednji. Željeznički kolodvori u Trstu, Bujama i Poreču bili su specifični po tome što su imali vagu i okretnicu. U početku koristile su se [[Parna lokomotiva|parne lokomotive]] tipa "U", kasnije tipa "P", a na poslijetku tipa "P-Italiana". Postojali su [[Putnički vagon|putnički vagoni]] I., II. i III. razreda s 30 mjesta, [[Teretni vagon|teretni vagoni]] i vagoni za prtljagu. Svi vagoni su bili dužine 8,5m. Bili su osvjetljeni petrolejskim svjetiljkama, nisu imali WC, no imali su balkone. ''Parenzana'' je prometovala za dviju vlasti. Preživjela je [[Prvi svjetski rat]], te nakon pada [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] potpala pod [[Italija|Talijansku]] Državnu željeznicu (FS). Nakon samo 33 godine prometovanja zadnji vlak prugom prošao je [[31. kolovoza]] [[1935.]] godine jer nije više uspjela odoljeti konkurenciji bržih i jeftinijih cestovnih oblika prijevoza.
Redak 65:
* Najviša točka: 293 m n.v.([[Grožnjan]])
* Zavoji: 604
* [[Tunel]]i:
* [[Most]]ovi:
* Vijadukti: 6
* Prosječna brzina: 25 [[Kilometar na sat|km/h]]
* Najveća brzina:
* Duljina vagona: 8,5 m
* Broj sjedala u vagonu: 30
* Trajanje putovanja od Trsta do Poreča: 6-7 [[Sat|sati]]
* Nezaštićenih [[Željezničko cestovni prijelaz|ŽCP]]: 538 - 49 na normalnim [[Cesta|cestama]], 489 na zemljanim cestama i stazama. U početku su bili obilježeni trojezičnim natpisima upozorenja, nakon pada Austro-Ugarske Monarhije iskjučivo na talijanskom jeziku. [[1930.]] godine postavljeni su [[Andrijin križ|Andrijini križevi]].
* Početak izgradnje: [[1900.]]
Redak 80:
== Parenzana - Put zdravlja i prijateljstva ==
[[Datoteka:Vijadukt_Freski.jpg|mini|250px|Vijaduk Freski]]
[[2002.]] godine povodom 100-tog rođendana pruge pokrenut je projekt revitalizacije ''Parenzane''. [[2004.|2006.]] godine [[EU|Istarska županija]]
Tijekom 1990-ih pokrenute su biciklističke utrke ''Parenzana Cannondale'' i ''Parenzana maraton'' koje prolaze trasom pruge.<ref>http://knjiznica.irb.hr/web/en/vijesti/item/1408-biciklistička-utrka-parenzana-cannondale-2011.html</ref><ref>https://www.parentium.com/prva.asp?clanak=10360</ref><ref>http://www.vizinada.hr/Manifestacije-Rekreativni-biciklisticki-maraton-Parenzana.aspx</ref>
|