Dinastija Wessex: razlika između inačica

Do tada su Wessexi postali vladarima cijele Engleske ([[bretwalda]]) od [[Alfred Veliki|Alfreda Velikog]] 871. do [[Edmund II. Hrabri|Edmunda II. Hrabrog]] 1016. godine. Ovo razdoblje u britanskoj monarhiji je poznato kao [[Anglosasi|sasko razdoblje]], premda im je vlast često puta bila ozbiljno ugrožena, posebice za vrijeme [[Danelaw]]a i kasnije za vrijeme danskog kralja [[Sven I. Rašljobradi|Svena I. Rašljobradog]] koji je polagao pravo na prijestolje od 1013. do 1014., za vrijeme dok je vladao [[Ethelred II. Nespremni]]. Sven i nasljednici su [[danski vladari Engleske|vladali do 1042.]] godine. Nakon [[Hartaknut]]a, bilo je kratko razdoblje kad se saska vladavina Engleskom vratila (eng. ''Saxon Restoration'') nakon 1042. sve do 1066. za vrijeme [[Edvard III. Ispovjednik|Edvarda III. Ispovjednika]] i [[Harold II., kralj Engleske|Harolda II.]] iz dinastije [[Godvin, grof od Wessexa|Godvina]]. Nakon [[bitka kod HastingsHastingsa|bitke kod Hastingsa]], odlučujućeg trenutka u britanskoj povijesti, [[Vilim I. Osvajač|Vilim Normandijski]] postaje kraljem Engleske. Anglosaski pokušaji kojim se nastojalo vratiti domaću dinastiju na vlast, nisu uspjeli. To se pokušalo preko [[Edgar II.|Edgara II.]], unuka Edmunda II. Željeznobokog kojeg se izvorno preskočilo u korist Harolda. Tako su Vilimovi potomci osiguralisvoju vlast. Edgarova nećakinja [[Matilda Škotska]] se kasnije udala za Vilimova sina [[Henrik I., kralj Engleske|Henrika I.]], povezavši tako dvije dinastije.

Dinastija Wessex je bila zadnjom domaćom engleskom kraljevskom dinastijom. Nakon nje su Engleskom vladali naizmjence [[Normanska dinastija]] (francuski Normani), [[Dinastija Anjou-Plantagenet|Plantageneti]]i (francuski), [[dinastija Tudor|Tudori]] (velški), [[dinastija Stuart|Stuarti]] (škotski), [[Oranska dinastijaOrange-Nassau|Oranski]] (nizozemski), [[dinastija Hannover|Hannoveri]] (njemački) i [[Dinastija Sachsen-Coburg-Gotha|Saxe-Coburg-Gotha]] (njemački; preimenovali se u Windsore 1917.).