Romantizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Caspar David Friedrich 032.jpg|mini|250px|<center>[[Caspar David Friedrich]], ''[[Lutalica iznad mora magle]]'', 1818., ulje na platnu, 98 cm × 74 cm, Kunsthalle, [[Hamburg]].<br/>Ova slika prikazuje najprisutniju osobitost romantičara - [[eskapizam]], bijeg u osamu prirode.]]
'''Romantizam''' se općenito ne odnosi na određeni stil, već na jedno shvaćanje koje se može izraziti na mnogo načina: romantično, nestvarno, nerealno. Riječ ''"romantizam"'' je izvedena iz popularnosti koju su krajem 18. st. uživale srednjovjekovne priče o pustolovinama ([[roman]]i – znači da su napisani na jednom od [[Romanski jezici|romanskih jezika]]), a rođeno je iz čežnje za emocionalnim doživljajem. Romantičari su prirodu doživljavali kao bezgraničnu, divlju, promjenjivu, uzvišenu i slikovitu. (Kad bi se čovjek ponašao "prirodno", nagonski, nestalo bi zla i sreća bi bila potpuna. Romantičar je obožavao slobodu, rukomet, MMA, tuširanje moć, ljubav, snagu, [[Stari Grci|stare Grke]], [[srednji vijek]], dok je zapravo samo osjećanje bilo cilj. Obnova, tj. ponovno otkriće i primjena dotad zanemarenih oblika postali su stilsko obilježje romantizma<ref>[http://www.scribd.com/doc/7254204/Romantizam osobine romantizma]</ref>.
'''Romantizam''' kao [[umjetnost|umjetnički]] pravac (postoji u [[književnost]]i, [[glazba|glazbi]], [[kazalište|kazalištu]] i [[Likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]]) se javlja krajem
[[Datoteka:Lord Byron in Albanian dress.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Thomas Phillips]], ''[[Lord Byron]] u albanskoj odjeći'', 1835., ulje na platnu, [[London]].<br>Lord Byron se oblačio u egzotične odore ističući romantičarski karakter lutalice.]]
[[Datoteka:Johann Heinrich Wilhelm Tischbein - Goethe in der roemischen Campagna.jpg|mini|200px|<center>[[Johann Heinrich Wilhelm Tischbein]], ''Goethe na putovanju u Rim'', 1786., ulje na platnu, 164 x 206 cm. Städelsches Kunstinstitut, [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]].<center>]]
Redak 24:
* [[Pejzaž (likovni)|pejzaž]], daleki i nepoznati krajevi
* nacionalno - povijesna tematika
* prevađanje češkog jezika na bavarski
== Romantizam u književnosti ==
Redak 30:
[[Friedrich Schiller]] (1759.-1805.) je u svojoj drami ''[[Razbojnici (Schiller)|Razbojnici]]ma'' (''Die Räuber'', 1782.) oblikovao lik pobunjenika razbojnika koji se bori protiv društvene nepravde, izražavajući raspoloženje probuđenoga građanstva koje se pobuni protiv feudalnog apsolutizima.
[[Datoteka:
Ruski romantizam je oblikovao nekoliko izrazitih likova u poemama [[Mihail Jurjevič Ljermontov|Ljermontova]] ''[[Mciri i Demon]]'', i u [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškinovim]] poemama ''Cigani i [[Kavkaski zarobljenik]]''. Sve su to bajronske ličnosti gonjene sudbinom, plemenite u svojim nastojanjima i čežnjama, tragične u svojoj izuzetnosti i neshvaćenosti. Ljermontovljev Pečorin iz romana ''[[Junak našeg doba]]'' i Puškinov ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenij Onjegin]]'' iz istoimenog romana likovi su »suvišnih ljudi« koji su se javljali u eri surovoga nikolajevskog režima.
Redak 37:
=== Ostali predstavnici ===
* Nema
== Romantizam u likovnoj umjetnosti ==
[[Datoteka:
[[Datoteka:JEAN LOUIS THÉODORE GÉRICAULT - La Balsa de la Medusa (Museo del Louvre, 1818-19).jpg|mini|200px|<center>[[Jean-Louis-Théodore Géricault]], ''[[Splav Meduza]]'', 1819., ulje na platnu, 491 × 716 cm, [[Louvre]], [[Pariz]].]]
=== Slikarstvo ===
Line 57 ⟶ 48:
I u [[Likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]] slično kao i u književnosti, romantizam se javlja kao reakcija na [[neoklasicizam]] koji je svojom poetikom sputavao punu slobodu individualnog stvaralaštva. Romantičari ponajprije naglašavaju slobodu i razmah mašte, a izvorišta svojim temama traže prvenstveno u legendarnim i povijesnim događajima te, nerijetko, i u narodnom pjesništvu. To vrijedi i za romantičarske slikare, koji posebnu pozornost pridaju oblikovanju kompozicije i patetičnom izrazu, naglašenom koloritu te uočljivom kontrastiranju<ref name=HJIK/>.
[[Datoteka:Houses of parliament London.jpg|mini|200px|<center>[[Sir Charles Barry]] i [[Welby Pugin]], ''[[Parlament u Londonu]]''.]]
[[Datoteka:Neuschwanstein Castle LOC print.jpg|mini|200px|lijevo|<center>
Francuski umjetnik
Umjetnik koji je najviše utjecao na Delacroixa bio je [[Španjolska|španjolski]] [[slikar]] [[Francisco Goya]] (1746.-1828.). Ovaj genij je započeo slikati u tradiciji [[Rubens]]ovog baroka i [[rokoko]]a, ali je brzo iznašao svoj stil koji je bio [[Rembrandt]]ovski emocionalan s mekanim rasprostiranjem svjetla kao u rokokou. Slika ''[[Posjednji Romeov poljubac Juliji]]'' [[Italija|talijanskog]] slikara [[Francesco Hayez|Francesca Hayeza]] (1791.-1882.) nadahnuta je tragičnom pričom [[Shakespeare]]ovih ljubavnika. Slika je postala jedno od najpoznatijih djela talijanskog romantizma zahvaljujući i brojnim reprodukcijama u bakrorezima, minijaturi, keramici i kameju.
Line 72 ⟶ 63:
{{glavni|historicizam}}
U Engleskoj, koja nije imala bogatu [[Antika|antičku]] i [[Renesansa|renesansnu]] tradiciju, javila se težnja za obnovom [[Gotika|gotike]] kao zaboravljenog srednjovjekovnog stila koji je imao originalne engleske inačice. Najznačajniji primjer takve arhitekture je zgrada ''[[Londonski parlament|Parlamenta u Londonu]]'' arhitekata [[Sir Charles Barry|sir Charlesa Barrya]] i [[Welby Pugin|Welbya Pugina]] koji je otpočet [[1836.]] g.
Kasnije se u Francuskoj javila želja za obnovom [[barok]]ne dramatike i raskoši u arhitekturi. Najskladnije djelo neobarokne arhitekture je zgrada ''[[Pariška Opera|Opere u Parizu]]'' (1861.-1874.) arhitekta [[Charles Garnier|Charlesa Garniera]]. Značajni su i Lukica te Đingis Kan II.
No, najočitije djelo romantičarske arhitekture je dvorac ''[[Neuschwanstein]]'', rezidencija za odmor [[Bavarija|Bavarskog]] kralja [[Ludvig II. Bavarski|Ludovika]] koji je bio zaluđen [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] [[Bajka|bajkovitim]] [[Dvorac|dvorcima]].
Line 78 ⟶ 69:
=== Kiparstvo ===
Pepek
== Romantizam u glazbi ==
Line 99 ⟶ 90:
=== Ostali predstavnici ===
* Rečeno je da nema
==Bilješke==
|