Vrag: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[File:Gustave Dore Inferno34.jpg|200px|desno|thumb|Vrag zaleđen u centru [[Kokitus|Kokita]], devetog kruga pakla u [[Božanstvena komedija|Božanstvenoj komediji]]]]
 
'''Vrag''' (ili '''Đavo(l)'''/'''Đavao'''; od grčkog: Διάβολος, preko staroslavenskog: Dїavolъ), ili '''[[SatanaSotona]]''' ('''SotonaSatana'''; hebrejski: שָׂטָן, aramejski: שִׂטְנָא, latinski: ''Sátanas'', sa prvobitnim značenjem u hebr. jeziku "protivnik", "tužilac (pred sudom)" (Ps 109;6; usp. Za 3.12; Jb 1.6; Za 3.12)), u [[religija|religiji]] predstavlja personifikaciju [[zlo|zla]], neprijatelja ljudima i [[Bog]]u, [[Pali anđeo|palog anđela]], [[demon]]a ili manje [[božanstvo]].{{sfn|Russell|1987|pp=11, 34}} Smatra se objektiviziranjem neprijateljske i destrukcijske sile.{{sfn|Russell|1987|pp=34}}
 
Teško je precizirati određenu definiciju bilo kojeg stepena složenosti koja će obuhvatiti sve tradicije, osim toga što je manifestacija zla. Ima smisla razmatrati vraga kroz objektiv svake od kultura i religija koje imaju vraga kao dio svojih mitova.{{sfn|Russell|1987|pp=41-75}}
Redak 11:
U svojoj knjizi "Vrag: Percepcija zla od antike do primitivnog kršćanstva" (engleski: ''The Devil: Perceptions of Evil from Antiquity to Primitive Christianity''), [[Jeffrey Burton Russell]] diskutira razna značenja i poteškoće koje se susreću prilikom uporabe termina ''vrag''. On ne pokušava da definira riječ u općem smislu, ali opisuje ograničenu upotrebu koju namjerava da primijeni za riječ u svojoj knjizi, ograničenu da bi se "minimizirala ova poteškoća" i "radi jasnoće". U svojoj knjizi Russell koristi riječ ''vrag'' kao "[[antropomorfizam]] [[evil|zla]] koji se sreće kod raznih kultura", za razliku od riječi ''[[šejtan]]'', koju specifično rezervira za figuru u [[Abrahamske religije|abrahamskim religijama]].{{sfn|Russell|1987|pp=11, 34}}
 
U uvodu u svoju knjigu ''Sotona: Biografija'', Henry Ansgar Kelly diskutujediskutira različita razmatranja i značenja na koja je naišao u upotrebiuporabi izraza kao što su ''vrag'' i ''satanasotona'' itd. Mada ne daje opštuopću definiciju, on to opisuje u svojoj knjizi kao "kad god se ''dijabolos'' koristi kao pravo ime satanesotone", što napominje koristeći mali format velikih slova.<ref>{{Cite book|last=Kelly|first=Henry Ansgar|year=2006|title=Satan: A Biography|url=https://books.google.com/?id=gPIpQg0lRbMC&pg=PA12&dq=intitle:satan+inauthor:kelly#v=onepage&q=&f=false|location=Cambridge, England|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0521604024|ref=harv|pages=3-4}}</ref>
 
== Vrag u slavenskoj mitologiji ==
'''Vrag''' ili '''vragđavo''' kakav se susreće i zatičezatječe u slavenskim narodnim vjerovanjima i umotvorinama, izgrađen je nakon [[pokrštavanje Slavena|pokrštavanja Slavena]], pod snažnim utjecajem Crkve. Uzroke ovoj pojavi treba tražiti u staroj slavenskoj mnogobožačkoj vjeri. Na Vragla su prenesene funkcije i mitovi koji su se ranije vezivali za neke od slavenskih vrhovnih bogova, a isto se dogodilo i sa [[germani|germanskim]] [[Odin]]om i slavenskim [[Crnobog]]om.
 
Ličnost je jako složena. Nijedan drugi demon nije imao tako raznoliku povijest; niti jedan drugi nije preopterećen tolikom nasljedstvom iz stare vjere. I dan-danas se naziva imenom nekadašnjeg slavenskog vrhovnog boga (v. Čajkanović): to je ime Daba, koje je hipokoristik od imena Dabog. Zajedničko slavensko ime za vraga (ruski: "čort", češki: "čert", poljski: "čart", lužičkosrpski: "cart") prvobitno je bila epiklaza ne za Vragla, nego baš za Daboga, koji je bog čaranja (''par exellence'').