Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
+
Redak 1:
'''Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima''', [[Katoličanstvo|katoličko]] književno društvo, utemeljeno u [[Zagreb]]u [[1868.]] Pravila mu je odobrio i potvrdio kardinal [[Juraj Haulik]]. Izdavalo je popularna djela iz književnosti, [[Kultura|kulture]] i [[povijest]]i te nabožna djela (molitvenici, kalendar Danica). U [[Komunizam|komunističkom]] poraću preimenovano je u Društvo sv. Ćirila i Metoda (1946.–96.). Glavni su mu suradnici bili [[Velimir Deželić]] ml. i [[Petar Grgec]], a glavni ravnatelji u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] [[Josip Andrić]], Luka Perinić i [[Radovan Grgec]]. Od [[1968.]] izdaje i književnu reviju Marulić<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=26497 enciklopedija.hr, pristupljeno 26. listopada 2019.]</ref>.
{{wikipedizirati}}
{{izvor}}
{{wp+}}
== Povijest HKD-a sv. Jeronima<ref>Buturac, Josip, ''Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima ili sv. Ćirila i Metoda: 1868-1968'', Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 1969.</ref> ==
 
 
== Povijest HKD-a sv. Jeronima ==
=== Početci ===
 
Kardinal [[Juraj Haulik]] (1788. – 1869.), prvi nadbiskup zagrebački, kojega pamtimo i po izjavi da se rodio kao Slovak, a da će umrijeti kao Hrvat, potkraj života intenzivno se bavio mišlju o osnutku ustanove za prosvjećivanje širokih slojeva hrvatskog naroda kvalitetnim a jeftinim štivom zabavno-poučnoga sadržaja. Tako je na njegov poticaj utemeljeno Društvo sv. Jeronima (sveca iz naših krajeva), čija je pravila državna vlast potvrdila 27. ožujka 1868., a osnivačka se skupština održala 21. kolovoza iste godine, u zagrebačkom Nadbiskupskom sjemeništu, Kaptol 29. Godine 2014. navršava se dakle 146 godina djelovanja tê treće najstarije hrvatske kulturne ustanove, koja je tek godinu-dvije mlađa od Akademije, a dvadeset i pet od Matice.<ref>Buturac, Josip, ''Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima ili sv. Ćirila i Metoda: 1868-1968'', Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 1969.</ref>