Istarska marka: razlika između inačica

'''Istarska marka (markgrofovija)''' nastala je kao [[franačka]] [[marka (teritorij)|marka]] u doba [[Karolinzi|Karolinga]] koja je pokrivala [[Istra|istarski poluotok]] i pripadajući teritorij, što je obuhvaćalo područje od [[Julijske Alpe|Julijskih Alpa]] i [[Kras (regija)|kraškog]] platoa do [[kvarner]]skog otočja, osvojen od [[Pipin, kralj Italije|Pipina Talijanskog]] (sina [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]]) [[789.]] godine. Uz [[Kranjska|Kranjsku]] marku, služila je za obranu prvo od [[Slaven]]a, a potom i od [[Mađar]]a.

 

Nakon što je [[rimsko-njemački car]] [[Oton I. Veliki]] [[952.]] osvojio sjevernu Italiju, predao je [[Verona|Veronsku]] marku i Istru svojemu bratu vojvodi Henriku I. Bavarskom, koji je već upravljao [[Koruška|Koruškom]] markom. Car [[Oton II., car Svetog Rimskog Carstva|Oton II.]] odijelio je Korušku od [[Bavarska|Bavarske]] i postavio je kao samostalno vojvodstvo [[976.]], koje je uključivalo i Istru. U kasnome [[10. stoljeće|10. st.]] pojavljuju se istarski grofovi, ali je Istra sjedinjena s Kranjskom markom [[1040.]], pod Poponom I. Weimarom, za cara [[Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Henrika III.]]. On je izdvojio Istru kao samostalnu marku pol. [[11. stoljeće|11. st.]] i predao ju velikašu Ulriku I. Weimar-Orlamündeu. Zauzet ratovima u Poljskoj i Ugarskoj, borbom za investituru s reformskim papinstvom te sukobom sa svojim nasljednikom, car [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik IV.]] u Istri se potpuno oslonio na Ulrika i njegove nasljednike, čime je naglo ojačala uloga istarskih crkvenih i svjetovnih feudalaca. Henrik IV. nominalno je pridružio marku [[Akvilejski patrijarhat|Akvilejskom patrijarhatu]], iako je teritorij i titulu u svom nazivu zadržala Kranjska. Ulrikovim imenovanjem za istarskog markgrofa Carstvo nije uspjelo steći i hrvatsko područje od [[Učka|Učke]] do [[Rječina|Rječine]], a Ulrik je, nastojeći vojnim pohodom (1069. – 1070.) prisvojiti taj prostor, smrtno ranjen u okršaju sa slavonskim banom i kasnijim hrvatskim kraljem [[Dmitar Zvonimir|Dmitrom Zvonimirom]]. Istočna Istra (sjeverno od [[Raša (rijeka)|Raše]]) pod upravu istarskog markgrofa došla je tek u razdoblju nakon smrti posljednjega hrvatskoga kralja iz dinastije Trpimirovića [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] ([[1091.]]) i dolaska [[Koloman]]a Arpadovića na hrv. prijestolje ([[1102.]]), najvjerojatnije u vrijeme markgrofovstva Ulrikova sina Popona II. (1090. – 1101.).