Razlika između inačica stranice »Asanaginica«

Obrisano 525 bajtova ,  prije 8 mjeseci
bez sažetka
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje VisualEditor
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje VisualEditor
Povijesno se može ustvrditi da je pri kraju toga rata čovjek zvan Asan-aga Arapović, velmoža i vlasnik sela Zagvozda, Župe i Grabovca bio teško ranjen. On je muž nesretne žene koja se po njemu zvala Hasanaginica. <ref>http://www.centar-fm.org/index.php/component/content/article/122 Dafne Vidanec, Hasanaginica od Fortisa do Ogrizovića</ref>
 
Balada je nastala u [[Imotska krajina|Imotskoj krajini]], na mjestu odakle se u daljini naziru sjeverni visovi planine [[Biokovo]] (1762 m). Radnja se zbiva u Vrdolu, današnjem [[Zagvozd]]u i [[Župa (selo)|Župi]] gdje je Asan-aga Arapović imao velika imanja. Temelji Asan-agine kule postoje i danas, kao i mjesto gdje je AsanagicaHasanagica sahranjena. Njen grob leži u blizini ruševina kule, kraj tri bunara odakle je zahvaćala vodu.
 
Ozljede koje se spominju u baladi, Asan-aga je zadobio u borbi s kršćanskim odmetnicima ([[1645]].-69.). Dok je ležao ranjen, njegova žena Fatima Arapović (rođ. Pintorović) nije ga nijednom posjetila, "od stida" kako navodi pjesma. To je bilo u jednom jako patrijarhalnom vremenu gdje se smatralo da je ženino mjesto u kući s djecom. No, Asan-aga se naljutio i poslao ženi poruku da da ga ne čeka na dvoru te da se vrati svojoj majci u [[Klis]]. Ona ga ipak čeka i nada se da će se predomisliti, no on je, budući da je došao, tjera s dvora.
To se događa najvjerojatnije između [[1645]]. i [[1648]]. Fatimin brat, beg Pintorović, mimo njene želje, ugovara brak sa "imotskim kadijom". To je bio jedan od bogatijih Imoćana te je beg Pintorović htio izvući osobnu korist iz toga braka.
 
AsanaginicaHasanaginica je tada već psihički slomljena žena koja pati za svojom djecom. Zaustavila je svatove kraj dvora da vidi djecu i da se oprosti od njih. Asan-agina surovost tada se primjećuje kad doziva djecu: "sirotice svoje koje majka neće ni da pogleda."
 
Njeno srce nije moglo više izdržati i pada na zemlju te umire od bola i nepravde gledajući u svoju djecu:
 
* [[Asan Arapović]] - Asan-aga
* AsanaginicaHasanaginica - Fatima Arapović (''rođ. Pintorović''), Asan-agina žena
* beg Pintorović, brat Fatime Arapović
 
Također postoje ostatci Asan-aginih dvora i kule, kao i Fatimin grob u blizini.
 
Književnik iz BiH [[Alija Isaković]] iznio je zanimljivu konstataciju, koju ne bi trebalo isključiti, iako je izrečena napola u šali, da je baladu mogla napisati i sama AsanaginicaHasanaginica (Fatima Arapović) nemajući kome drugom ispričati svoju bol i patnju za djecom.
 
Među zanimljive podatke o AsanaginiciHasanaginici je došao poznati hrvatski psihijatar [[Mijo Milas]], služeći se spoznajama iz psihijatrijske struke:<ref name="Milas">[http://slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/160054/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Dr. Mijo Milas: Asanaginicu je spjevala kršćanka i majka (razgovor vodio Siniša Kekez), 3. siječnja 2012.</ref>
* .<ref name="Milas"/>
* ''Asanaginicu'' je spjevala starija žena, majka i to kršćanka: pjesma pripada pjesmama koje su žene pjevale publici koja je razumjela takve pjesme. Pjesnikinja se uživljava u stanje svoje junakinje, [[projekcija]]). Da je kršćanka vidi se po tome elementu stida. Taj element najjasnije govori o kršćanskoj pripadnosti pjesme, budući da se pjesnikinja spjevanim tekstom se ne zamjera nitkome, podilazi slušateljstvu te izbjegava kritičke momente.<ref name="Milas"/>
*Balada pripada hrvatskom katoličkom puku iz [[Zabiokovlje|Zabiokovlja]]. Milas to vidi u središnjoj točci pjesme. Radi se o tome što je glavna junakinja stradala jer nije išla posjetiti ranjenoga muža, a muslimanke u takvim prigodama nisu posjećivale supruge, što je poznato iz povijesti i običaja. Postoje dodatni argumenti zašto pjesnik koji je musliman ne bi to uopće postavio. Kod muslimana je bio poznat [[talak]] (kad bi muž triput otjerao ženu, ona je morala otići), način na koji su se muslimanski parovi rastavljali, što je bio vrlo poznat običaj u Bosni. Autorica te pjesme ne zna za to odnosno sama pjesma uopće ne daje nikakvu naznaku o ''talaku''.<ref name="Milas"/>
 
==Obrade u umjetnosti==
11

uređivanja