Albert Kinert: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
poveznica
Redak 25:
Albert Kinert je za života, između prve izložbe 1946. do 1987., izlagao na dvadeset i tri samostalnih i više od dvije stotine skupnih izložaba; objavio je sedam [[grafička mapa|grafičkih mapa]]; dobio je devet nagrada; o njegovu djelu objavljene su dvije monografije – iz pera [[Danijel Dragojević|Danijela Dragojevića]] (Naprijed, Zagreb 1963.) i [[Jagor Bučan|Jagora Bučana]] (ALU Zagreb, Art studio Azinović, Zagreb 2002.). I poslije njegove smrti priređuju se izložbe njegovih djela, a godine [[2012.]] njegov [[strip]] ''[[Čuvaj se senjske ruke (strip)|Čuvaj se senjske ruke]]'' objavljen je u obliku knjige (ART9, Zagreb) u kojoj su [[Veljko Krulčić]] i [[Tomislav Čegir]] objavili kompletnu Kinertovu [[Stripografija|stripografiju]] i dvije studije – ”Albert Kinert, nesuđeni klasik hrvatskog stripa” i ”Kinertova interpretacija [[August Šenoa|Šenoina]] romana, zagubljena stavka u kontinuitetu domaćeg stripa“. Među posmrtno priređenim izložbama posebno su važne dvije koje imaju retrospektivni značaj. U Galeriji umjetnosti ”[[Slavko Kopač]]“ u Vinkovcima [[2013.]] godine organizirana je retrospektiva Kinertova grafičkog opusa (izbor radova i kataloški tekst Jagor Bučan), a Moderna galerija u Zagrebu [[2018.]] godine iznova priređuje Kinertovu retrospektivu, koju je autorica izložbe [[Iva Körbler]] osmislila s namjerom da se rekontekstualizira i revalorizira njegovo mjesto u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti od početka pedesetih godina 20. stoljeća do danas.
 
Grafička, slikarska i kiparska djela Alberta Kinerta nalaze se u svim najvažnijim hrvatskim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama, uključujući Modernu galeriju u Zagrebu, [[Muzej suvremene umjetnosti|Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu]], [[Kabinet grafike HAZU|Grafički kabinet HAZU]], [[Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu|Grafičke zbirku Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]], [[Galerija umjetnina Split|Galeriju umjetnina u Splitu]], [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti|Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci,]] [[Umjetnička galerija Dubrovnik|Umjetničku galeriju u Dubrovniku]], [[GalerijaMuzej likovnih umjetnosti Osijeku Osijeku|GalerijuMuzeju likovnih umjetnosti u Osijeku]], [[Narodni muzej Zadar|Narodni muzej u Zadru]], Zbirku Ružić u Slavonskome Brodu, Gradski muzej u Vinkovcima, Zbirku Filip Trade i mnoge druge. Muzej moderne umjetnosti u Antverpenu također je u posjedu Kinertova djela.
 
Albert Kinert, bezostatno i strastveno predan neumornom, doslovce svakodnevnom stvaranju,  umro je [[4. srpnja]] [[1987.]] Iza njega  je ostao opsegom i brojnošću radova bogat [[Slikarstvo|slikarski]], [[Grafika|grafički]], [[Kiparstvo|kiparski]] i [[Ilustracija|ilustratorski]] opus. Ali on je bio slikar, grafičar i kipar kojemu nisu bili strani ni drugi oblici izražavanja. Pored grafičkog priručnika za studente ”Magija crno-bijelog” i metodološkog priručnika ”Asocijacije i meditacije između dva poteza”, postumno izdanje zbirke poezije ''Psovka od ljubavi'' (koja je doživjela tri izdanja) otkrilo je  prije toga javnosti nepoznatu dimenziju njegova stvaralaštva, a njegovi intimni slikarski zapisi – također posmrtno objavljeni pod naslovom ''Monolog'' – potvrdili su da je za Alberta Kinerta slikarstvo bilo u punom smislu riječi njegov život. Kako je to u monografiji o njemu napisao J. Bučan, ističući da je likovno stvaranje iz Kinertova života izagnalo svaki drugi interes: ”Kinertova biografija stoga nije ništa drugo do li njegov likovni opus.“