Pokretna traka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Pokretna traka |
Nadopunio Pokretna traka |
||
Redak 58:
[[datoteka:Prenosilo 63.png|mini|desno|250px|Rudničko prenosilo s niskim strugalima.]]
[[datoteka:Prenosilo 64.png|mini|desno|250px|Podno povlačno prenosilo: 1. kolica, 2. zahvatni svornjak, 3. vučni lanac.]]
[[datoteka:Prenosilo 65.png|mini|desno|250px|Podno povlačno prenosilo u željezničkom skladištu.]]
[[datoteka:Prenosilo 66.png|mini|desno|250px|Skica člankastog prenosila: a) pločasto, b) žljebasto, c) kutijasto.]]
[[datoteka:Prenosilo 67.png|mini|desno|250px|Žljebasto člankasto prenosilo: 1. istovar materijala (preko glave), 2. pogonski lančanik, 3. članak pokretne trake (preklopna čelična ploča s bočnim stranicama), 4. vučni lanac s kotačićem, 5. nosiva konstrukcija prenosila, 6. usipni lijevak utovarnog uređaja, 7. natezni lančanik, 8. natezni uređaj, 9. pogonski mehanizam.]]
[[datoteka:Prenosilo 68.png|mini|desno|250px|Presjeci nosive trake člankastih prenosila: žljebastog, b) kutijastog prenosila.]]
[[datoteka:Prenosilo 69.png|mini|desno|250px|Kružni stol s vodoravnim kruženjem.]]
'''Pokretna traka''', '''trakasto prenosilo''', '''trakasti konvejer''' ili '''trakasti transporter''' se u osnovi sastoji od beskrajne [[guma|gumene]] ili [[plastika|plastične]] trake i dva bubnja, od kojih je jedan [[pogon]]ski a drugi služi za zatezanje trake. Može prenositi [[Roba|robu]] vodoravno i koso (ponekad i okomito), a [[kut]] nagiba ovisi od izbora pokretne trake i sipkosti [[materijal]]a. Pokretne trake su bitan čimbenik u suvremenoj [[industrija|industriji]]. Koriste se za [[prijevoz]] [[materijal]]a iz jednog procesa u drugi, u suradnji s različitom prijevoznom i [[strojevi|strojnom opremom]]. Važnost pokretnih traka često je zanemarena jer se one uobičajeno promatraju kao dio opreme koji ne stvara probleme i koji radi dugo vremena bez kvara. [[Konstrukcija]] pokretnih traka stalno se poboljšava, pa su postali neizbježan dio suvremene [[industrija|industrije]] i svakodnevnoga života. Otkriće [[elektricitet]]a i [[elektromotor|električnih motora]] omogućio je izradu pokretnih traka za prijevoz materijala i ljudi u proizvodnim postrojenjima, [[tvornica]]ma, [[rudnik|rudnicima]], [[luka]]ma, [[skladište|skladištima]], [[zračna luka|zračnim lukama]], [[trgovina]]ma, i drugo. Industrije koje ih koriste su [[automobil]]ska, računalna i elektronička industrija, [[poljoprivreda]], proizvodnji hrane i pića, avionska, farmaceutska, kemijska industrija, za tisak novina i pakiranje, rudarstvo, metalurgija i druge. <ref> [http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Skripta_Proaut_veljaca_2013.pdf]
Line 291 ⟶ 303:
=== Povlačna prenosila ===
'''Povlačna prenosila''' povlače materijal lancima. Materijal, pretežno komadni, kliže po žlijebu ili podnoj podlozi, ili ga nose lanci ugrađeni u podlogu. Materijal se može postaviti i na kolica koja vuku lanci. Povlačna prenosila mogu biti žljebasta, podna i viseća.
==== Žljebasta povlačna prenosila ====
Žljebasta povlačna prenosila prenose materijal po vodoravnom ili nagnutom žlijebu ili po ravnom podu. Obično od 1 do 4 lanca kližu po čeličnoj plohi ili kanalima tako da oni vire malo iznad površine dna žlijeba ili poda da bi materijal mogao na njih naleći. Normalna je brzina lanca od 0,05 do 0,2 m/s, a za pojedinačni komadni prijenos najveća brzina iznosi 0,5 m/s. Potrebna [[snaga]] za tu vrstu prenosila relativno je velika, ali nabavna cijena i troškovi održavanja su maleni.
==== Podna povlačna prenosila ====
Podna povlačna prenosila povlače kolica za prijevoz robe lancima smještenima iznad ili ispod poda. Takva se prenosila najviše primjenjuju za [[montaža|montažne]] radove u industrijskoj proizvodnji ([[automobil]]ska [[industrija]]) i u velikim skladištima s kolanjem vagoneta vučenih lancima. Podna povlačna prenosila grade se kao povratni ili kao kružni sustavi. Povratni se sustavi primjenjuju za montažne radove, a njihova prenosila rade samo u ravnoj liniji. Povratni dio lanca leži ispod ravnog dijela lanca u koji zahvaća [[svornjak]] kolica. Kružni sustavi najčešće se upotrebljavaju u skladištima. Osobite su prednosti tih prenosila u tome što zahtijevaju malo prostora, što se jednostavno i jeftino mogu izraditi i lako prilagoditi potrebama prenosila.
==== Viseća povlačna prenosila ====
Viseća povlačna prenosila prenose teret na kolicima koja povlači vučni lanac smješten iznad poda na visini od 2,5 do 2,7 m. [[Brzina]] kretanja iznosi od 0,015 do 0, 035 m/s, a duljine su prenosila od 150 do 1 200 m. Najčešće se upotrebljavaju u skladištima.
=== Člankasta prenosila ===
'''Člankasta prenosila''' prenose sipki materijal ili komadnu robu na člankastim trakama pretežno vodoravno, ali i uz veliki uspon ili spust. Trake su sastavljene od nosivih članaka isprešanih od lima u obliku ploče, žlijeba ili kutije. Članci su međusobno povezani lancem u sredini ili s dva lanca, po jedan na svakoj strani trake. Traka se kreće na kotačićima pričvršćenima u lancu ili na nosivim dijelovima trake, a u specijalnim izvedbama kotačići mogu biti pričvršćeni i na nosivoj konstrukciji prenosila. Člankasta prenosila mogu se izraditi sa zavojima u okomitoj i vodoravnoj ravnini, a u specijalnim izvedbama mogu biti i prostorno zakrivljeni s minimalnim [[polumjer]]om zakrivljenosti od 3 m. Prenosila sa zavojima imaju samo jedan kolutni lanac u sredini trake, a, osim nosivih kotačića za okomito oslanjanje, imaju najčešće i kotačiće za postrano vođenje trake.
S obzirom na oblik nosivog dijela trake postoje člankasta prenosila s letvicama, pločasta člankasta prenosila, žljebasta člankasta prenosila i kutijasta člankasta prenosila. Posljednja spomenuta prikladna su za prijenos pod jakim uzdužnim nagibom (do 60°) prema gore ili prema dolje.
[[Maseni protok]] člankastih prenosila iznosi do 1 000 t/h, duljina dobave do 500 m, brzina dobave od 0,1 do 1,3 m/s, a širina pločastih, žljebastih i kutijastih traka od 0,4 do 2 m. Zbog relativno malih brzina dobave prenosila s velikim masenim protocima moraju imati trake velike širine, a zbog toga i veliku vlastitu masu, pa se primjenjuju samo tamo gdje se trakasta prenosila s gumenom ili čeličnom trakom više ne mogu upotrijebiti. Prema tome, člankasta se prenosila primjenjuju za prijenos materijala koji ima krupne grude ili oštre bridove, koji je agresivan ili vruć, te ako mijenja smjer ili ima velike uspone i padove. Traka je između nosivih članaka propusna, pa zato člankasta prenosila nisu prikladna za sitan sipki materijal.
[[Volumni protok]] materijala ''I<sub>v</sub>'' žljebastog člankastog prenosila pri stalnom (kontinuiranom) prijenosu sipkog materijala određuje se iz izraza:
:<math> I_v = A \cdot v </math>
gdje je: ''A'' - [[površina]] presjeka materijala, određena pomoću izraza:
:<math> A = B \cdot h + \frac{B^2}{4} \cdot \tan \beta_1 </math>
gdje je: ''v'' - brzina kretanja materijala. U gornjem izrazu ''B'' je širina žlijeba, ''H'' visina stijenki žlijeba, a ''h'' ≈ (0,6 - 0,8)∙''H'' visina materijala u žlijebu. Nasipni kut ''β<sub>1</sub>'' na traci u pokretu iznosi oko 1/3 od nasipnog kuta na mirnoj podlozi.
Volumni protok materijala ''I<sub>v</sub>'' kutijastog člankastog prenosila koji prenosi sipki materijal (dakle prijenos u kutijama) određuje se pomoću izraza:
:<math> I_v = \frac{V}{t_k} \cdot v </math>
gdje je: ''V'' - [[volumen]] ili obujam materijala u pojedinoj kutiji, koji se određuje iz izraza:
:<math> V = B \cdot h \cdot l_k - \frac{1}{2} \cdot B \cdot l_k^2 \cdot \tan (\delta - \beta_1) </math>
gdje je: ''l<sub>k</sub>'' - duljina kutije, odnosno razmak poprečnih pregrada u žlijebu, ''t<sub>k</sub>'' - međusobni razmak kutija, koji je jednak duljini kutije, a ''δ'' - kut uspona trake prenosila.
[[Maseni protok]] dobije se iz izraza:
:<math> I_m = I_v \cdot \rho </math>
gdje je: ''ρ'' - nasipna gustoća materijala.
Maseni protok pločastoga člankastog prenosila kad prenosi komadnu robu određuje se prema izrazu:
:<math> I_m = \frac{m}{t_k} \cdot v </math>
gdje je: ''m'' - [[masa]] komada, ''t<sub>k</sub>'' - razmak među komadima, a ''v'' - [[brzina]] kretanja prenosila.
[[Protok]] komada ''I<sub>k</sub>'' dobije se izrazom:
:<math> I_k = \frac{v}{t_k} </math>
Ako je potrebno, protok se komada može izraziti i u komadima na sat.
Pogon vijčanog lanca izvodi se pomoću [[lančanik]]a, odnosno lančanih zvijezda smještenih uz glavu prenosila. Postrojenje duljine veće od 200 m imaju i pogon na kraju prenosila, a najveća postrojenja i međupogonom pomoću pogonske trake.
==== Kružni stolovi ====
Kružni stolovi posebna je vrsta člankastih prenosila. Postoje kružni stolovi s okomitim kruženjem i kružni stolovi s vodoravnim kruženjem. Kružni stolovi ponajviše služe u industrijskoj proizvodnji kao dodavačka ili montažna prenosila.
== Zanimljivosti ==
| |||