Krilo zrakoplova: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Donatus (razgovor | doprinosi)
m sređivanje slika
dodano "oplata"
Redak 21:
[[Slika:predkrilce A_319.jpg|thumb|200px|right|Predkrilce Airbusa 319]]
[[Slika:spoiler A_319.jpg|thumb|200px|right|Zračna kočnica]]
 
*'''Krilca''' služe za upravljanje zrakoplovom oko uzdužne osi – u letu naginju zrakoplov na lijevu ili desnu stranu. Nalaze se na krajevima krila pričvršćeni na konstrukciju izlazne ivice.
*'''Zakrilca''' su komandne površine koje mijenjaju ukupan uzgon krila povećavajući do određene mjere aerodinamički otpor s čime smanjuju brzinu zrakoplova. Nalaze se na predjelu izlazne ivice krila prema trupu zrakoplova.
*'''Predkrilca''' su uređaji za povećanje uzgona koji se nalaze ispred ili u samoj napadnoj ivici krila. Osiguravaju bolje opstrujavanje zraka oko aeroprofila krila i smanjuju zračna vrtloženja na gornjici krila.
*'''ZračnaAerodinamička kočnica''' je pomična površina na gornjoj strani krila koja svojim podizanjem kvari opstrujavanje zraka oko aeroprofila i povećava otpor radi kočenja ili upravljanja zrakoplova.
*'''Oplata''' prekriva kostur konstruktivnih elemenata krila i daje mu željeni aerodinamički oblik. Zadatak joj je da prenosi opterećenja i prekriva vanjsku površinu krila. Može biti metalna, platnena ili od ljepenke. Od oplate se zahtjeva dovoljna glatkoća po vanjskoj površini radi što manjeg [[aerodinamika|aerodinamičkog otpora]]. Metalna oplata izrađuje se od duralnog lima debljine 0,5-5mm. Mjesta kritičnog naprezanja pojačavaju se uzdužnicama. Metalna oplata učvršćuje se na kostur krila pomoću [[zakovica]] koje moraju osigurati dobro nalijeganje i dovoljno čvrstu vezu oplate s konturom krila. Od tkanina se kod malih zrakoplova i jedrilica upotrebljavama laneno i pamučno [[platno]]. Tkanine se koriste za presvlačenje elemenata konstrukcije: [[repne površine zrakoplova|kormila pravca]], krilaca , zakrilaca, dijela krila i [[trup]]a. Kod starijih konstrukcija platnom se presvlačio čitav kostur zrakoplova. Pričvršćenje platna na konstrukciju vrši se na više načina. U gradnji najčešće se koristi lijepljenje bezbojnim nitroceluloznim lakom i prošivanje na površinama velike zakrivljenosti. U procesu daljnje proizvodnje cijela površina platna podvrgava se [[celoniranje|celoniranju]] da bi se dobila zategnutost. Završna operacija je bojenje nitro ili sintetičkom bojom. Najveći nedostatak platnene oplate je njezina zapaljivost i osjetljivost na [[ultraljubičaste zrake]]. Vrlo se često platnom presvlače i površine koje su prethodno obuhvaćene [[ljepenka|ljepenkom]]. Cilj ovog postupka je povećanje otpornosti ljepenke, kao i zaštita drvenih površina od atmosferskih utjecaja. Površine koje su dvojako presvučene, tj. ljepenkom i platnom omogućavaju postizavanje veće kvalitete glatkoće, što je vrlo značajno s već spomenutog aerodinamičkog stanovišta.
 
 
==Vidi također==