Voyager 2: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 65:
 
=== [[Jupiter]] ===
Najbliži prelet Jupitera dogodio se [[9. srpnja]] [[1979]]. Voyager je otkrio nekoliko prstena oko Jupitera i mjesec [[Adrasteja (mjesec)|Adrasteju]]. Jupiterova [[Velika crvena pjega]] otkrivena je kao složena oluja koja se kretala u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Ostale manje oluje i nevremena pronađene su u čitavim oblacima.
 
Voyager 2 vratio je slike Jupitera, kao i slike njegovih satelita [[Amalteja (mjesec)|Amalteje]], [[Ija (mjesec)|Ije]], [[Kalista (mjesec)|Kalista]], [[Ganimed (mjesec)|Ganimeda]] i [[Europa (mjesec)|Europe]]. Tijekom 10-satnog "praćenja vulkana", potvrdio je promatranja Voyagera 1 aktivnog vulkanizma na Iji i otkrio kako se površina mjeseca promijenila u četiri mjeseca od prethodnog posjeta. Zajedno, Voyagerovi su promatrali erupciju devet vulkana na Iju, a postoje dokazi da su se dogodile i druge erupcije između dva letačka zrakoplova Voyager. Jupiterov mjesec Europa prikazao je velik broj linearnih presijecajućih slika na fotografijama niske rezolucije iz [[Voyager 1|Voyagera 1]]. U početku su znanstvenici vjerovali da bi tu karakteristiku mogle biti duboke pukotine, uzrokovane lomljenjem kore ili tektonskim procesima. Bliže fotografije visoke rezolucije iz Voyagera 2, međutim, bile su zbunjujuće: nedostajala su topografska obilježja, a jedan je znanstvenik rekao da su "možda oslikane markerom". Europa je interno aktivna zbog grijanja plime i oseke na razini od jedne desetine Ije. Smatra se da Europa ima tanku koru (manje od 30 km) vodenog leda, koja vjerojatno pluta oceanom dubokim 50 [[Kilometar|kilometara]].
 
=== [[Saturn]] ===
Line 82 ⟶ 84:
 
=== [[Neptun]] ===
[[FileDatoteka:Neptune - Voyager 2 (29347980845) flatten crop.jpg|mini|''Voyager 2'', slika [[Neptun|Neptuna]] na udaljenosti od 7 milijuna kilometara]]
Najbliži prilaz Neptunu dogodio se 25. kolovoza 1989. Budući da je ovo bio zadnji veliki planet koji je Voyager mogao posjetiti odlučeno je da će Voyager napraviti bliski prilaz mjeseca [[Triton (mjesec)|Triton]]a, bez obzira na posljedice za putanju, koje je i Voyager 1 osjetio preletom Saturnovog mjeseca [[Titan (mjesec)|Titan]]a. To je bila mudra odluka jer se pokazalo da Triton ima fascinantnu površinu. Sonda je također otkrila Veliku tamnu točku, koja je od tada nestala prema [[HST|Hubbleovom teleskopu]]. Provotno se mislilo da je to veliki oblak, ali je kasnije zaključeno da je to rupa u [[oblak|oblacima]].