|
[[Datoteka:Gas giantsplanet insize the solar systemcomparisons.jpg|alt=|mini|desno300x300px|300px|[[Jovijanski planeti]]. Odu vrhaistom prema dolje: [[Neptun (planet)|Neptun]], [[Uran (planet)|Uran]], [[Saturn (planet)|Saturn]] i [[Jupiter (planet)|Jupiter]]mjerilu.]]
U [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] nalaze se 4 [[plinoviti div|plinovita diva]] koji se zajednički nazivaju '''Jovijanskim planetima'''. To su: [[Jupiter (planet)|Jupiter]], [[Saturn (planet)|Saturn]], [[Uran (planet)|Uran]] i [[Neptun (planet)|Neptun]].
Jupiter i Saturn klasificiraju se kao [[Plinoviti div|plinoviti divovi]], a Uran i Neptun kao [[Ledeni div|ledeni divovi]], čemu je uzrok terminologija planetologije kojoj je osnova kemijski sastav, pa ''plin'' definira kao vodik i helij, [[Volatili (astronomija)|led]] kao vodu, amonijak, metan, ugljikove okside, dušik itd., a ''stijenu'' kao silikate i teške metale, neovisno o agregatnom stanju.
Znanstvenici često planete Uran i Neptun klasificiraju u posebnu podklasu planeta - [[ledeni div|ledene divove]] ili uranske planete, zbog činjenice da su sastavljeni uglavnom od [[led]]a i [[stijena|stijenja]] te plina, za razliku od "klasičnih" plinovitih divova kao što su Jupiter i Saturn. Uran i Neptun imaju mnogo manji udio [[vodik]]a i [[helij]]a zbog njihove veće udaljenosti od [[Sunce|Sunca]].
== Zajedničke osobine ==
Jovijanski planeti imaju nekoliko zajedničkih osobina.
Jovijanski planeti imaju nekoliko zajedničkih osaobina. Sva 4 planeta imaju atmosfere od vodika i helija koji se na velikim dubinama, gdje je tlak veći od [[kritični tlak|kritičnog tlaka]], pretapaju u tejući vodik i helij, bez stroge granice izmedju ova 2 pojasa.
Maseni udjeli vodika i helija u sva četiri planeta dominiraju sastavom atmosfere.
Ovi planeti imaju vrlo vruću unutrašnjosti, sa temperaturama u rasponu od 500 [[Kelvin|K]] u Neptunu do 20 000 K u Jupiteru. Zbog ovih visokih temperatura je unutrašnjost planeta u tekućem stanju. Iako se često govori o "kamenim jezgrama" u središtima ovih planeta, zapravo se ne radi o kuglama čvrstog materijala ve2 o području gdje je koncentracija težih elemenata, kao što su željezo i silikati, veća nego u ostatku planeta.
Ne posjeduju faznu granicu, oceane ni kopno, nego atmosfera u plinovitom agregatnom stanju postupno prelazi u superkritični fluid - specijalno agregatno stanje koje ima neka svojstva plinovitih, a neka tekućih tvari.
Sva 4 planeta se [[rotacija|rotiraju]] relativno brzo, zbog čega se vjetrovi grupiraju u zone i pojaseve u kojima pušu prema istoku odnosno zapadu. Ovi su pojasevi dobro uočljivi kod Jupitera, teško uočljivi kod Saturna i Neptuna i jedva zamjetni kod Urana. ▼
Vrhovi atmosfera su vrlo hladni, a već na relativno malim dubinama temperature skaču iznad [[Fazni dijagram|kritične točke]], pa nije moguće ukapljivanje, već samo postupno povećanje gustoće. U jezgrama se temperature kreću se od oko 5000 K za Uran do preko 20 000 K za Jupiter.
Sva 4 planeta imaju i složen sustav [[planetni prstenovi|planetnarnih prstenova]] i [[prirodni satelit|satelita]]. [[Saturnovi prstenovi]] su najspektakularniji, a do [[1970-ih]] su bili i jedini poznati. Jupiter trenutno ima najviše otkrivenih satelita, a do sada (ožujak [[2006]]) ih je otkriveno preko 60. ▼
Kemijski sastav jezgri su ioni teških elemenata porijeklom iz silikata i metala.
▲Sva 4četiri planeta se [[rotacija|rotiraju]] relativno brzo u odnosu na terestričke, zbog čega se vjetrovi grupiraju u zone i pojaseve u kojima pušu prema istoku , odnosno zapadu. Ovi su pojasevi dobro uočljivi kod Jupitera, teško uočljivi kod Saturna i Neptuna i jedva zamjetni kod Urana.
▲SvaImaju 4složene planetasustave imaju i složen sustav [[planetni prstenovi|planetnarnihplanetarnih prstenova ]] i [[prirodni satelit|satelita]]. [[Saturnovi prstenovi ]] su najspektakularnijinajveći i najvidljiviji, a do [[1970-ih ]] su bili i jedini poznati. JupiterSaturn trenutno ima najviše otkrivenih satelita, a do sadakraja (ožujak2019. [[2006]])godine ihbilo je otkriveno prekonjih 6082.
== Jupiter i Saturn ==
Jupiter i Saturn, sezvani plinoviti divovi, sastoje se gotovo u potpunosti od vodika i helija, no toliko su masivni da je čak i masemasa težih elemenata u jezgrama nekoliko većeputa veća od mase Zemlje. Duboko u njihovoj unutrašnjosti se nalazi [[tekućise vodik]],otopina stanjehelija u kojemmetalnom vodik postaje [[električni vodič]]vodiku.
Oba planeta imaju magnetske osi slabo otklonjene od osi rotacije. Rotiraju toliko brzo da su vidljivo jajastog oblika.
== Uran i Neptun ==
Uran i NeptuneNeptun, zvani ledeni divovi, imaju bitno različit sastav u unutrašnjosti. Veliki udio u njihovim unutrašnjostima činičine mješavina[[Volatili (ili niz odvojenih slojevaastronomija)|''ledovi'' stijenja,tj. [[voda|vodevolatili]]: voda, [[metan]]a, dušik i [[amonijak]]a. Magnetskeu osisličnom obajustanju planetakao što su jakoto otklonjenevodik odi njihovihhelij u plinovitim divovima - superkritični fluid. Voda na tim tlakovima čak pokazuje metalna svojstva, osianalogno rotacijevodiku.
Osi magnetskih polja su im jako otklonjene od osi rotacije.
== Poveznice ==
* [[Terestrički planet]]i
* [[Plinoviti div]]
*[[Ledeni div]]
* [[Ekstrasolarni planeti]]
* [[Smeđi patuljci]]
| 