Ledeni div: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
otvorio stranicu
(Nema razlike inačica)

Inačica od 31. listopada 2019. u 22:19

Ledeni divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima većina ukupne mase otpada na tvari koje planetologija zove volatilima ili ledovima.

Ledeni div Uran u prirodnoj boji. (snimka svemirske sonde Voyager 2)


Kao i plinoviti divovi, a za razliku od terestričkih planeta, nemaju jasno definiranu površinu, ni tekuću ni čvrstu, zbog čega im nije moguće na jednostavan način definirati promjer, površinu, volumen i površinsku temperaturu. Za promjer im se obično uzima ona dubina koja je još vidljiva iz svemira ili se promjer definira po dubini na kojoj postoji atmosferski tlak od jedne atmosfere.

Ledeni div Neptun u prirodnoj boji, kraj Zemlje u istom mjerilu. (sliku Neptuna je snimila svemirska sonda Voyager 2)


Svojstva

Led u planetologiji označava kemijski sastav, a ne temperaturu i agregatno stanje. U tu klasu spadaju: voda, amonijak, ugljikovi oksidi, dušik, metan, etan, sumpor, sumporovi oksidi, itd.

Suprotno krivo populariziranom vjerovanju, u divovskim planetima, pa tako ni u ledenim divovima, ne mogu postojati postoje oceani tekućine jer je temperatura okoliša već na manjim dubinama debelo iznad kritične točke, što znači da je ukapljivanje nemoguće bez obzira na povišen tlak. Povišenjem tlaka u dubini, okoliš postupno prelazi u superkritični fluid, specijalno stanje koje ima neke odlike plinovite i neke odlike tekuće tvari. Fazne granice nema, odnosno ne postoji nešto što izgleda kao površina oceana ili kopna.

Dubine ledenih divova sadrže velike količine volatila i to u stanju vrlo vrućeg superkritičnog fluida koji na dovoljno velikim dubinama postaje toliko stlačen da dolazi do delokalizacije elektrona, odnosno električne vodljivosti. Tako voda i amonijak Urana i Neptuna postoje na tako visokim tlakovima da se ponašaju kao metal. Rezultat je globalno magnetsko polje, iako puno slabije od onog plinovitih divova.

Jezgre su stjenovite, što znači da sadrže teške tvari koje bi u normalnim uvjetima tvorile silikate i metale (željezo, nikal, uranij, itd.). Ti materijali su ostaci protoplaneta iz vremena evolucije planetarnog sustava dok je oko Sunca još postojao akrecijski disk.

Ledeni divovi Sunčevog sustava

U Sunčevom sustavu poznata su dva ledena diva podjednake veličine: Uran i Neptun.

Poveznice