Skopaljska dolina: razlika između inačica

Postoje različita mišljenja o imenu Uskoplja pa se ponekad navodi da se ime Uskoplje izvodi od ilirskog plemena ''Scupi'' ili pak od latinske riječi ''espcopia'' što bi označavalo ranokršćansku biskupiju koja se nalazila u srednjoj Bosni. Ipak dolina je, kao i starohrvatska [[župa Uskoplje]], dobila ime po izduženom uskom polju<ref name="Škegro"/><ref>[[Krunoslav Draganović]]: Katolička crkva u srednjovječnoj Bosni u: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine; Sarajevo, 1942.</ref><ref>[[Miroslav Džaja]]: Sa Kupreške visoravni; Otinovci-Kupres, 1970.</ref><ref>Đoko Mazalić: Biograd-Prusac stari bosanski grad; [[Glasnik Zemaljskog muzeja|Glas. Zem. muz.]] 6, 1951.</ref>, koje je s obje strane okruženo relativno visokim planinama.

 

 

Ovo područje naseljeno je najkasnije od brončanog doba.<ref name="Škegro"/> Pretpostavlja se da ga je u [[antičko doba]] naseljavalo [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Deuri]] (Derbanoi, Derrioi, [[starogrčki jezik|gr.]] Δερβανοί) iz salonitanskog konventa, koje je prema [[Plinije Stariji|Pliniju Starijem]] imalo 25 rodova ([[dekurija]]), što bi značilo da je ukupno stanovništvo brojilo otprilike 3.750 - 6.000 ljudi.<ref>Salmedin Mesihovic, Rimski vuk i ilirska zmija - Posljednja borba, Sarajevo 2011., str. 48.-49., 425. [http://books.google.hr/books?id=GwmrAbUXuMsC]</ref> U srednjem vijeku [[župa Uskoplje]], koja je obuhvaćala cijelu dolinu, bila je jugoistočni kut šire gospodarsko-političke cjeline koja se zvala [[Donji kraji]]. Donji kraji prostirali su se porječjima rijeka Vrbas i [[Sana]], a sjedište im je bilo u [[Jajce|Jajcu]]. Donjim krajima vladali su plemićki rod [[Hrvatinići]], čiji je najpoznatiji velmoža [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]].