Inačica od 3. studenoga 2019. u 18:46 uredi Vrtleska225 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 15.064 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 3. studenoga 2019. u 19:06 uredi ukloni ovu izmjenu Vrtleska225 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 15.064 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 10: \|} '''Džiju-džicu''' ili '''džiju-džica''',<ref name="HP90">Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990., ISBN 86-03-00121-9, str. 67., § 295., {{nsk-zapis\|id=164273}}</ref> ([[japanski jezik\|jap]]. 柔術; ''Jūjutsu'', ''Jū-jutsu'', ''Jū-jitsu'', ''Jū jutsu''), jedna od najstarijih i najpoštovanijih [[Japan\|japanskih]] [[borilačke vještine\|borilačkih vještina]]. == Povijest == Džiju-džicu ili kako je neki nazivaju ''Yawara'', drevna je japanska borilačka vještina. Njen nastanak se veže za ~~kasno~~ 16. stoljeće i za osnivača Shirobei Akiyamu, studenta [[medicina\|medicine]] koji se školovao u [[Kina\|Kini]]. On je prisustovao jednom neobičnom događaju koji ga je naveo na razmišljanje i bio prvi korak u nastanku ove vještine. Jednog zimskog dana Shirobei Akiyama je posmatrao kako se grane okolnog drveća lome pod naletom i težinom sniježnog pokrivača, dok su se drvo i grane vrbe savijali ne pružajući otpor sniježnom nanosu. Na tom principu je zasnovao i vještinu kojoj je dao ime Džiju-džicu (''Nježna vještina'' ili ''Vještina propusta''). [[Datoteka:Shirobei Akiyama.jpg\|thumb\|lijevo\|300px\|'''Shirobei Akiyama''', osnivač džiju-džicu]] Osnova svih tehnika i principa u džiju-džicu proizašla je iz ''Yoshin-ryu'' škole, čiji je osnivač Akiyama. Vještina se masovno razvijala u Sengoki Eri, i nastavila svoj razvoj i u drugim periodima japanske povijesti. U periodu građanskih sukoba vještinu su najmasovnije koristili [[samuraji]]. Ovaj period predstavlja razvoj džiju-džicu vještine kao borbene vještine, a tek onda kao period fizičkog i mentalnog učenja. Najbolje godine za Džiju-džicu predstavljaju period pred kraj 1869. koji je označen kao period povratka japanskog cara i prestanak vladavine feudalnog načina života i vlasti. Ovim događajem samuraji su povratili svoju čast i tradiciju, omogućili očuvanje džiju-džice od zaborava. Nakon toga, džiju-džicu se masovnije proširila na četiri kontinenta, posredstvom turista koji su posjećivali Japan. Nastanak džiju-džicu doprinjeo je razvoju i drugih borilačkih vještina, a tu se prvenstveno misli na [[džudo]] i [[aikido]].<ref>[https://www.liveabout.com/history-and-style-guide-jujutsu-2308254 The History and Style of Japanese Jujutsu] liveabout.com. Pristupljeno 3. studenog 2019.</ref>

Džiju-džicu: razlika između inačica