Razlika između inačica stranice »Konkordat«

Dodana 33 bajta ,  prije 1 godinu
ispravak
m (lektura, replaced: svijetska → svjetska using AWB)
(ispravak)
'''Konkordat''' je [[međunarodni ugovor]] između [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] i neke [[država|države]] kojim se uređuju pravni odnosi između [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] i dotične države. Prema Lanoviću, profesoru kanonskog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu između dva svjetska rata, konkordat se definira kao sporazum između predstavnika najviše crkvene i državne vlasti o pravnom položaju Katoličke Crkve u jednoj državi uopće ili o rješenju izvjesnoga crkvenopolitičkog pitanja napose.<ref>[http://alanuzelac.from.hr/pubs/A27Od%20liberalizma%20do%20katolicizma_Zbornik.pdf Lanović, M. Uvod u pravne nauke, Zagreb, 1934, str. 325. prema Uzelac, A., Od liberalizma do katolicizma: neki aspketi pravnih odnosa između Crkve i Države u Republici Hrvatskoj - novo uređenje braka, Zbornik PFZ, 49 (3-4) 341-374 (1999) ]</ref>
 
== Povijest ==
 
Prema Lanoviću, profesoru kanonskog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu između dva svjetska rata, konkordat se definira kao sporazum između predstavnika najviše crkvene i državne vlasti o pravnom položaju Katoličke Crkve u jednoj državi uopće ili o rješenju izvjesnoga crkvenopolitičkog pitanja napose.<ref>[http://alanuzelac.from.hr/pubs/A27Od%20liberalizma%20do%20katolicizma_Zbornik.pdf Lanović, M. Uvod u pravne nauke, Zagreb, 1934, str. 325. prema Uzelac, A., Od liberalizma do katolicizma: neki aspketi pravnih odnosa između Crkve i Države u Republici Hrvatskoj - novo uređenje [[Brak|braka]], Zbornik PFZ, 49 (3-4) 341-374 (1999) ]</ref>
 
Konkordat je izvor posebnog (parikularnog) [[Kanonsko pravo (Katolička crkva)|kanonskog prava]] za pojedine crkvene jedinice. Posebnost konkordata je u tome što papa pregovarajući s pojedinom državom pri tome nastupa i kao predstavnik vjernika te države. Iako je sadržaj konkordata različit, konkordat uvijek rješava položaj Katoličke crkve u odnosnoj državi.
Prvi konkordat sklopljen je [[1122.]], poznat kao [[Wormski konkordat]], između pape [[Kalist II.|Kalista II.]] i cara Henrika V. Njime je trebao biti okončan 50-godišnji spor između pape i cara o investituri. Sklapanjem tog konkordata značilo je da zapadna Crkva ne prihvaća istočni cezaro-papizam nego da prema državi nastupa kao ravnopravni pregovarač.
 
Osim konkordata, Sveta Stolica mmožemože sklapati s državama i druge akte ugovorne prirode: tako postoje djelomični ugovori (tzv. protokoli, npr. između Svete Stolice i [[SFRJ]] od 25. lipnja 1966.), ''[[modus vivendi]]'' i sporazumi. Crkva sklapa takve akte ne samo sas državama, nego i s drugim političkim zajednicama i međunarodnim organizacijama ([[UN]], [[FAO]], [[UNESCO]], i dr.)<ref>Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.</ref>
 
== Teorije o pravnoj prirodi konkordata ==
 
==Teorije o pravnoj prirodi konkordata ==
* ''Teorija privilegija'' - ova teorija zasniva se na ideji vrhovništva Crkve nad državom te podrazumijeva crkveno odricanje od njezinog prava u korist pojedine države. Vrhunac je dosegnula u 12. i 13. stoljeću, kada je takav teorijski okvir bio osnova političke situacije u Europi kada su brojne države priznavale senioritet pape.
 
* ''Legalna teorija'' - bila je bliska položaju istočne Crkve. Prema toj teoriji država je jedina izvor prava te je ona ta koja se odriče dijela svojih suverenih prava pregovarajući s papom koji nastupa u ime dijela podanika te države. Ova teorija se pojavljuje u 14. stoljeću.
 
* ''Ugovorna teorija'' - ova teorija prevladava u moderno doba. Prema toj teoriji konkordat je vrsta [[međunarodni ugovor|međunarodnog ugovora]] ''sui generis'' između dva subjekta međunarodnog prava. Iako je papa svijetovni poglavar države, on je ipak poseban subjekt međunarodnog prava, a ta posebnost je pogotovo u tome što pri sklapanju konkordata on ne nastupa posve kao vanjski čimbenik, nego kao zastupnik podanika odnosne države.<ref>Kurtović, Š.: Opća povijest prava i države, III. izmijenjeno izdanje, Zagreb, 1994.</ref>