Džudo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 10:
<tr><th>Sjedište</th><td>[[Tokio]]<sup> </sup></td></tr>
<tr><th>Država podrijekla</th><td>[[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] [[Japan]]<sup> </sup></td></tr>
<tr><th>PodrijekloVještina vještinepodrijekla</th><td>[[Džiju-džicu]]<sup> </sup></td></tr>
<tr><th>Olimpijski šport</th><td>od 1964. (muškarci)<br> od 1992. (žene)<sup> </sup></td></tr>
|}
 
'''Džudo''' ([[japanski jezik|jap]]. 柔道; ''Jūdō''), [[Japan|japanska]] [[borilačka vještina]] i [[Olimpijske igre|olimpijski]] [[šport]] nastao kao skup probranih tehnika iz [[džiju-džicu|džiju-džicedžicu]].
 
== Povijest ==
[[Datoteka:Kano Jigoro.jpg|thumb|lijevo|[[Jigoro Kano]], osnivač džuda]]
Džiju-džicadžicu je u [[Japan]]u bilo zajedničko ime za sve [[borilačke vještine]] (udaračke i hrvačke). Osnivač džuda – [[Jigoro Kano]] ([[1860]]. – [[1938]].), koji je savladao nekoliko stilova džiju-džicedžicu, odlučio je uzeti ono najbolje od svakog stila i odbaciti nepotrebno. [[Jigoro Kano]] navršivši 18 godina počeo se baviti borilačkim vještinama. No brzo je shvatio da mu je napredak otežan činjenicom da je fizički bio jako slab i krhko građen. Naime, većina džiju-džicu stilova je uz tehniku zahtijevala i mnogo snage. Godine [[1882.]] nakon što je stekao majstorski naslov u nekoliko vrstistilova džiju-džicedžicu, odlučio je razviti borilačku vještinu koja bi omogućavala slabijim osobama da pobijede mnogo veće protivnike.
 
Sa svojih 9 učenika osnovao je Institut Kōdōkan i razvijao ono iz čega će nastati džudo. Džudo potiče od dva japanska znaka ''Ju'' i ''Do'', što bi se moglo prevesti kao ''Nježni put''. Džudo je postao iznimno popularan već 1886. kada je policija grada [[Tokio|Tokija]] organizirala turnir "Džudo Vs Džiju-džicu". Ukupno se održalo 15 mečeva, a džudaška ekipa uvjerljivo je pobijedila. Džudo je ubrzo postao dio japanskog školskog obrazovanja, a počeo se širiti i po cijelom svijetu. Džudo je ušao u program Olimpijskih igara na [[OI 1964.|OI u Tokiju 1964]]. godine, i to samo za muškarce. Za žene je uveden tek na [[OI 1992.|OI u Barceloni 1992.]]
Redak 31:
 
=== Džudo vs Džiju-džicu ===
Središte Kanovog viđenja džuda su principi ''maksimum efikasnosti, minimalni napor'' i ''uzajamna dobrobit i korist''. On je ilustrovao primjenu ''maksimumalne efikasnosti, minimalnog napora'' sa konceptom ''mekoće kojom se kontroliše tvrdoća''. On je izveo zaključak da ''maksimum efikasnosti, minimalni napor'', koji je inicijalno zamišljen kao [[džiju-džicu]] koncept, ima širu filozofsku primjenu. Šire primjene su oblikovale razvoj džuda od ''bujutsua'' (borilačke veštine) do ''budo-a'' (borilačkog pristupa). Kano je odbacio tehnike koje nisu bile u skladu sa ovim principima i naglašavao važnost efikasnosti u izvršenju tehnika. On je bio uvjeren, da džiju-džicadžicu dokle god bude u skladu sa ovim idealima predstavljat će put ka samopoboljšanju i unaprijeđenju društva u cjelosti.
 
Kano je smatrao da je džiju-džicu nedovoljna za opisivanje njegove vještine: mada ''Jutsu'' (DžutsuDžucu) znači ''umjetnost'' ili ''sredstvo'', on podrazumijeva metod koji se sastoji od kolekcije fizičkih tehnika. Prema tome, on je promijenio drugo slovo u ''Do'' (Put, način, staza), te se dobija više filozofski kontekst nego
''Jutsu'' (džutsuDžucu), a ima zajedničko porijeklopodrijeklo sa kineskim konceptom ''Tao''. Tako je Jigoro Kano promijenio naziv u džudo (柔道, Jūdō).<ref>Judo had been used before then, as in the case of a jujutsu school that called itself Chokushin-ryū Jūdō, but its use was rare.</ref>
 
== Vježbanje džuda ==