Internet: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 185.18.61.120 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Purplinko
Oznaka: brzo uklanjanje
internet nije za dijecu
Oznaka: zamijenjeno preko 90 % teksta
Redak 1:
[[Datoteka:Internet map 1024.jpg|mini|desno|400px|Vizualizacija količine puteva na internetu.]]
'''Internet''' je javno dostupna globalnasexsualna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje [[računalo|računala]]muškarca i ženu i [[računalne mreže]] korištenjem istoimenog protokola ([[internetski protokol]]sex = IP). To je "mreža svih mreža" kojasex senajjaci sastojikad odoces milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju [[informacija|informacije]] i usluge kao što su [[elektronička pošta]], ''[[chat]]'' i prijenos [[datoteka]] te povezane [[web stranice|stranice]] i dokumente ''[[World Wide Web]]a''.breeeee
 
== Povijest interneta ==
Internet je [[1969.]] godine osnovalo Američko Ministarstvo obrane. Zvao se [[ARPANET]] (prva četiri slova su kratica za Advanced Research Project Agency - Agencija za napredne istraživačke projekte, dok ''net'' označava računalnu mrežu<ref name="internet">Dragan Petric, ''Internet'', BUG i SysPrint, 2003., Zagreb</ref>). Cilj te mreže je bio da se poveže određeni broj računala u SAD-u.<ref name="internet"/> Radilo se o skupoj ideji, no Ministarstvu obrane SAD-a novac nije nedostajao.<ref name="internet"/> Arpanet je imao faktor koji je kasnije bio ključan za nastanak i popularizaciju interneta<ref name="internet"/>; tijekom šezdesetih godina vladao je [[Hladni rat]], zbog čega je Ministarstvo obrane SAD-a strahovalo da bi se mogao dogoditi nuklearni napad. Inženjeri su morali projektirati Arpanet tako da on radi čak i ako se baci bomba na dio uspostavljene mreže te se uništi, dakle, čak i ako dio komunikacijskog dijela bude uništen, ostatak mreže treba nastaviti funkcionirati bez problema.<ref name="internet"/>
 
Servis World Wide Web izmišljen je u [[CERN]]-u u [[Švicarska|Švicarskoj]] [[1989.]] godine, a izmislio ga je Britanac [[Tim Berners-Lee]].
 
== Načini povezivanja ==
Za povezivanje se koriste [[telefon]]ske mreže, [[ISDN]], [[ADSL]], [[optički kabel|optički]] i ini kabeli, [[umjetni satelit|satelit]]ske veze i drugi načini.
 
Svako računalo spojeno na internet ima svoju [[IP adresa|IP adresu]], ali se kod korištenja usluga, npr. u [[internetski preglednik|internetskom preglednik]]u, uglavnom koriste imena koja se u adrese prevode pomoću sustava poslužitelja za [[DNS]]. Popularni su internetski preglednici [[Internet Explorer]], [[Mozilla Firefox]], [[Google Chrome]], [[Opera (preglednik)|Opera]] i [[Safari (internetski preglednik)|Safari]].
 
[[ISP]] (''Internet servis provider'') tvrtke korisnicima pružaju usluge za spajanje na internet, a ponekad također daju i uslugu korištenja elektroničke pošte i/ili određenu količinu prostora na njihovom [[poslužitelj]]u da korisnik napravi svoju internetsku stranicu. Kako bi se spojio na internet, korisnik treba potpisati ugovor s ISP-om. Poput drugih država, Hrvatska ima komercijalne i akademske. Svi hrvatski [[ISP]]-ovi, osim [[CARNet]]a, su komercijalni. CARnet omogućuje besplatno spajanje na internet u akademske, edukacijske i istraživačke svrhe učenicima, studentima i akademskim krugovima.
 
Neki od hrvatskih ISP-ova su [[A1 Hrvatska|A1]], [[CARNet]], [[T-Com]], [[Iskon]], [[Vodatel]], [[Globalnet]], [[H1 Telekom]] i [[Tele2]].
 
== Usluge ==
Najpoznatije usluge na internetu su:
*''[[World Wide Web]]'' - koristi [[HTTP]] za prijenos web stranica napisanih u [[HTML]]-u - to je noviji servis, ali i najbrže rastući
* razgovor ili čavrljanje ''([[chat]])'' - koji može biti komunikacija glasom (oba računala trebaju imati zvučne kartice, mikrofone i zvučnike/slušalice) ili pismena komunikacija - primjeri su [[IRC]], [[ICQ]] i u zadnje vrijeme sve popularniji [[Skype]]
* [[elektronička pošta]] - koristi [[POP]], [[SMTP]] i druge protokole, jedna od prvih usluga na internetu
* prijenos datoteka - uz standardni [[FTP]] danas se sve više koristi ''[[peer to peer]]'' protokoli
* [[Usenet]] - mreža namjenjena razmjeni poruka u interesnim grupama
 
Korisnici na internetu mogu pristupati različitim informacijama, razgovarati s drugim ljudima, koristiti elektroničku poštu ili pristupati forumima, kupovati na internetu, igrati ''online'' igre, koristiti stranice za [[internetsko bankarstvo]], učiti i sl.
 
[[World Wide Web]] (također WWW ili samo Web) je najpopularniji i najveći internetski servis, a zbog njegove popularnosti mnogi ljudi smatraju da je on [[sinonim]] za internet, iako to nije točno. Na tom su servisu smještene internetske stranice, [[blog]]ovi i [[wiki]]ji. Te stranice može vidjeti svatko, osim ako su zaštićene lozinkom ili su zbog nekog razloga blokirane (npr. vlade neke države čiji stanovnici tijekom razdoblja zabrane više ne mogu pristupati dotičnoj stranici).
 
[[Elektronička pošta]] (e-mail) i IM (''instant messaging'') se koristi za komunikaciju među korisnicima, posebno ovo drugo. ''E-mail'' poruke drugoj osobi stižu unutar nekoliko sekundi, a za njihovo slanje i primanje poruka i odgovora od drugih ljudi korisnik treba imati adresu elektroničke pošte. Za slanje i primanje elektroničke pošte postoje internetske stranice kao što su [[Hotmail]], [[Gmail]] i [[Yahoo! Mail]], ali i uslužni programi poput [[Outlook Express]]a, Microsoft Outlooka (dio [[Microsoft Office]]a), Windows Live Maila, [[Thunderbird]]a, [[Eudora|Eudore]] i Pegasusa. IM se često koristi za komunikaciju s prijateljima i poznanicima, te je sličan [[chat]]u zbog toga što se korisnik dopisuje s drugom osobom u realnom vremenu. Popularni IM programi su [[Windows Live Messeger]], [[Trilian]], [[Google Talk]], [[Skype]] (osnovna namjena mu je [[internetska telefonija]] ali može poslužiti i za dopisivanje) i [[ICQ]] (prvi program za IM).
 
== Sigurnost ==
Internet je zbog svoje raširenosti najveći izvor [[malware|malicioznog softvera]]. Najveći dio malicizonog softvera dolazi s pornografskih stranica (znatno rjeđe kod onih čije se korištenje plaća) te većine internetskih stranica s torrentima, [[crack (softver)|crack]]ovima, generatorima ključeva (keygeni), serijskim brojevima i sl. Doduše, neke stranice s [[torrent]]ima (Demonoid, TorrentLeech i slične) ograničavaju registraciju te se na njima vrlo rijetko postavlja sadržaj s malicioznim softverom.
Korisnik može dobiti neku vrstu malicioznog softvera pokretanjem zaražene [[datoteka|datoteke]] skinute s interneta a ponekad i jednostavnim posjećivanjem maliciozne internetske stranice (to se zove ''drive-by download'').
 
Internetske stranice čiji [[URL]] počinje s <nowiki>https://</nowiki> a ne s <nowiki>http://</nowiki> imaju šifrirane veze, što prevenira mogućnost da netko drugi pročita informacije koje je korisnik unio na tim stranicama. Ipak, to ne znači da te stranice nisu maliciozne, već samo da su njihove veze šifrirane.
 
Osim malicioznog softvera, postoje i zlonamjerni ljudi. Oni često u sobama za [[chat]] maltretiraju i/ili vrijeđaju ostale korisnike.
 
== ''internet'' ili ''Internet'' ==
Postoji mišljenje da je ''internet'' naziv za bilo koju mrežu koja se koristi IP-protokolom i može se prostirati cijelim svijetom, ali i biti potpuno odvojena od ostalih mreža. S druge strane, riječ ''Internet'' označavala bi ime globalne javno dostupne mreže koja se sastoji od mnoštva međusobno povezanih mreža.<br><br>
Međutim, jezično pravilo iza kojega stoje svi hrvatski jezikoslovci kaže da se ''internet'' piše '''isključivo malim slovom'''.<br>
Razlozi su:<br>
1. Internet nije vlastito ime mreže, to je mreža (računalna).<br>
2. Pridjev glasi - internetski. Kad bi bilo veliko slovo (vlastito ime), pridjev bi bio - Internetov.<br>
3. Da je internet institucija (velikim slovom), morao bi imati sjedište, adresu, statut, žig, direktora i osoblje.<br>
4. Internet označava samu tehnologiju, medij, a ne ime neke medijske kuće. Pišemo li imenicu automobil velikim početnim slovom?<br>
5. Legitimna su pitanja: ''Imaš li internet?'' ''Vidio sam to na internetu.'' ''Internet mi je danas jako spor.'' Očito je kako se tu radi samo o mediju (nešto kao televizija).<br>
6. I drugi jezici (npr. slovenski) pišu internet malim slovom.<br>
7. Pisanje interneta velikim slovom utjecaj je engleskoga jezika, u kojem se nazivi pišu velikim slovima, a to nema veze s našim jezikom.<br><br>
 
== Internetski ''slang'' ==
Internetski slang je neformalni [[žargon]] razvijen (i još u razvoju) s ciljem ubrzanja i pojednostavljenja tekstualne komunikacije među korisnicima interneta. Mnogi izrazi ovog žargona strukturirani su tako da štede vrijeme korisnika prilikom pisanja poruka, a temelje se na engleskom govornom području. Neki primjeri:
 
* OMG = oh my God (o moj Bože)
* AFK = Away From Keyboard
* WTF = What the fu** (Koji kur**)
* LMFAO = Laughing my fu**ing ass off (Usr*t ću se od smijeha)
* 2 = to (za)
* 2B = to be (biti)
* [[BTW]] = by the way (usput, uzgred budi rečeno)
* [[LOL]] = laughing out loud (glasno smijanje)
* NOYB = none of your business (ne tiče te se)
* r8 = rate
* m8 = mate (Prijatelju)
* w8 = wait (pričekaj)
* TY/THX = thank you (hvala)
* [[BRB]] = be right back (brzo se vraćam)
* [[AFAIK]] = as far as I know (koliko znam)
* [[ASAP]] = as soon as possible (što je prije moguće)
* [[ROFL]] = rolling on floor laughing (valjam se od smijeha)
* <3 = heart (srce, gledajući s glavom nagnutom na desnu stranu)
* U2 =you too (i ti isto)
* HF = have fun (ugodna zabava)
* GL = good luck (sretno)
* GG = good game (dobra igra)
* SU = shut up (zašuti)
* DND = do not disturb (ne smetaj)
* (Y) = thumbs up (sviđa mi se)
* IMHO = in my humble/honest opinion (po mom skromnom mišljenju)
* STFU = shut the f*** up (zašuti)
* 2 l8 m8 = too late mate (prekasno druže)
* P2P = Pay to play (plati pa igraj)
* F2P = Free to play (besplatna igra/platforma)
* WIF = What is funny (što je smiješno)
* GH = Good half (dobro poluvrijeme)
* GG = Good Game (dobra utakmica)
* U WOT M8 = You what mate (ti si što prijatelju)
* U = You (ti)
* Madr Fakr = Mother Fuc**r (kurvin sine)
* TBH = To Be Honest (da budem iskren)
* B4 = Before (prije)
 
 
U komunikaciji često se koriste i [[smajli]]ći ili smajliji (''emoticons'' ili ''smileys'').
 
== Izvori ==
* Željko Panian, "Informatički enciklopedijski rječnik", 2005.
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=307&id_projekta=0 Korištenje interneta u europskim državama]
 
[[Kategorija:Internet| ]]