Razlika između inačica stranice »Šerijatsko pravo«

bez sažetka
m (uklonjena promjena suradnika 2A02:27B0:5502:8F00:A92A:7AF2:67B6:3130 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Hmxhmx)
Oznaka: brzo uklanjanje
{{prijevod}}
{{Islam}}
'''Šerijatsko pravo''' je sastavni dio [[islam]]ske vjere i sastoji se iz niza vjerskih muslimanskih propisa, čije izvore treba tražiti u muslimanskoj svetoj knjizi - [[Kur'anKuran]]u. Od 6236 izreka Kur'anaKurana njih 500 odnosi se na pravo. Glavni izvori šerijatskog prava su: [[Kur'anKuran]], [[SunnetSuna]], [[Idžma ul ummet]] i [[Kijas]], a sporedni izvori su: [[UrfAdet]], adet[[urf]] i [[Er rei]].
 
'''Šerijat''' je bio jedno od [[zakon]]skih [[pravno vrelo|vrela]] [[Osmansko Carstvo|osmanske]] države. Šerijat je [[islamsko pravo]] čiji vremenski korijeni nastanka sežu u razdoblje od 7. do 12. st., a zasnovano je na temelju islamskoga vjerskog zakona. Obuhvaća [[nasljedno pravo]], [[bračno pravo]], [[obiteljsko pravo]], [[kazneno pravo]] te
[[propis]]e o [[sudski postupak|sudskom postupku]]).<ref name=ijf>[https://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2016/7/vuksic.pdf Institut za javne financije] Zdravko Vukšić: ''Harač''. POREZNI VJESNIK 7-8/2016. str. 143 (pristupljeno 9. studenoga 2019.)</ref>
 
[[Datoteka:Use of Sharia by country.svg|mini|350px|lijevo|{{legenda|#179C86|Države i članice [[Organizacija islamske suradnje|Organizacije islamske suradnje]] gdje šerijatsko pravo ne utječe na pravni sustav}}
{{legenda|#706EA4|Šerijatsko pravo primjenjuje se u potpunosti, uključujući osobna statusna pitanja i kaznene postupke}}
{{legenda|#FF9950|Primjena šerijatskog prava ovisi o regiji}}]]
'''''SunnetSunet''''' je tradicija nastala na osnovi [[MuhammedMuhamed]]ova života. Svaki njegov postupak, izjava i slično, postao je uzor za postupke sljedbenika. NaukaZnanost pod SunnetomSunetom podrazumijeva MuhammedoveMuhamedove izreke, njegov način života i prešutno odobrenje tuđih djela pod uvjetom da je to učinio nakon što je počeo propovijedati Islam. Svaki pojedini postupak, presedan iz MuhammedovaMuhamedova života zove se [[hadis]]. Ukupnost hadisa čini [[sunnasuna|sunnusunu]], tj. uputstvo vjernicima kako treba živjeti. Prvobitno su hadisi bili prenošeni samo usmeno, a kasnije se zapisuju. Kritičko sakupljanje i odabir hadisa izvršili su Buhari i Muslim. Tada nastaje posebna naučnaznanstvena grana pod nazivom "[[Usuli hadis"]] koja se bavi proučavanjem istinitosti hadisa[[hadis]]a.
 
Poslije razdoblja vladavine prva četiri halifa počele su se javljati mnogobrojne razlike u mišljenjima o pojedinim dogmatskim i pravnim pitanjima. Upravo ova usuglašena rješenja islamskih naučnika o pojedinim nejasnim pravnim problemima dobila su naziv Idžma ul ummet. Pravo na davanje mišljenja imali su MuhammedoviMuhamedovi drugovi, kasnije njegovi učenici i na kraju islamski naučnici.
 
'''''[[Idžtihad]]''''' predstavlja pravo učenih ljudi da mogu tumačiti propise Kur'anaKurana i Suneta. Oni su mogli stvarati i nove propise za uređenje onih pitanja koja nisu bila regulirana u Kur'anuKuranu i Sunetu.
 
'''''Analogija''''' ili '''''Kijas''''' predstavlja rješenja koja su na osnovu [[pravna analogija|analogije]] izveli islamski pravnici. Analogija nastaje primjenom [[pravna pravila|pravnih pravila]] ili [[pravna načela|načela]] na nove slične slučajeve. Nepredviđeni pravni propisi mogu se podvesti pod propise koji već postoje, pod uvjetom da za izvjesni odnos postoje isti zakonski razlozi kao i za onaj propis pod kojim se dotični odnos podvodi. Analogija se može smatrati kao indirektan izvor šerijatskog prava, ona je više neka vrsta tumačenja pomoću kojeg se nepredviđeni slučaj podvodi pod propise koji već postoje. Analogna rješenja izdavali su tzv. [[imam]]i ili doktori prava. Tu se radi o odlukama na pitanja koja je nametala pravna praksa. Te odluke zvale su se [[fetva|fetve]], a izdavali su ih [[muftija|muftije]] (pravnici).
 
'''''Urf adet''''' predstavlja narodne [[pravni običaj|pravne običaje]]. Neki pravnici smatrali su značajnim običaje grada Medine, gdje je MuhammedMuhamed živio, dok su drugi pridavali isti značaj i običajima drugih gradova.
 
'''''[[Er rei]]''''' je bilo rješenje određenog sudskog slučaja po slobodnom nahođenju, a o tome nema ili "ako se zato ne može izvesti rješenje iz postojećih izvora". Donijeto rješenje na osnovu Er reia nije smjelo biti u suprotnosti sa duhom osnovnih izvora i trebalo je odgovarati potrebama i zahtjevima vremena.
 
== Vanjske poveznice ==
* [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=59468 ''šerijatsko pravo'' ili ''šerijat'']
* LZMK / [[Proleksis enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/47972/ ''šerijat'' ili ''šerijatsko pravo'']
 
 
[[Kategorija:Šerijatsko pravo| ]]