Razlika između inačica stranice »Vodozemci«

Dodano 312 bajtova ,  prije 1 godinu
m
Crtica o rasprostranjenosti
(poveznica na godinu pojednostvljena)
m (Crtica o rasprostranjenosti)
}}
 
'''Vodozemci''' (Amphibia) čine [[Razred (taksonomija)|razred]] slatkovodnih i kopnenih [[kralježnjaci|kralježnjaka]]. Njihovo znanstveno ime je izvedeno od [[grčki|grčkog]] "''amphi bios''" (dvostruki život), što je u obliku "dvoživke" određeno vrijeme bilo korišteno u [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] kao naziv za ovaj razred. To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij [[larva|larve]] proživljava u vodi, a nakon [[metamorfoza (zoologija)|metamorfoze]] mogu živjeti na kopnu. Mnoge vrste prvenstveno su [[noćne životinje]] kako bi se zaštitile od mogućih grabežljivaca i smanjile gubitak vode preko kože.
 
== Anatomija ==
 
Većina znanstvenika koji se bave pitanjima podrijetla vodozemaca smatra da su nastali od [[ribe|riba]] resoperki ([[Mesoperke|Crossopterygii]]), koje su, kao ribe [[riba dvodihalica|dvodihalice]] imale [[riblji mjehur]] pretvoren u [[pluća]] i neke druge osobine slične današnjim vodozemcima. Za prvobitnog vodozemca se kaže: "Riba koja je hodala." Pored ribljeg mjehura, pretvorenog u pluća, kostur parnih peraja kod resoperki sliči [[kostur|kosturu]] udova vodozemaca. Prema tome, od starih (devonskih) resoperki nastali su prvi vodozemci-stegocefali, a od njih današnji vodozemci. Na [[Grenland]]u je nađen prijelazni oblik između riba i vodozemaca - ''Ichtyostega''. Sve ribe resoperke su izumrle, osim jedne vrste ([[Latimerija]]) koja je otkrivena [[1958.]] godine na obali Mozambika. Ostale vrste riba resoperki izumrle su prije 80 milijuna godina.
 
Od svog evolucijskog prijelaza na kopno vodozemci su se uspješno prilagodili uvjetima na svim kontinentima osim [[Antarktika|Antarktike]]. Dok većina identificiranih vrsta živi u tropskim prašumama, neke su se vrste uspjele prilagoditi pustinjskom životu ili životu u [[Arktički krug|Arktičkom krugu]].
 
== Izvori ==