Razlika između inačica stranice »Kritika«

Dodano 145 bajtova ,  prije 9 mjeseci
Manja dopuna, dodan predložak umjetnička kritika
(Dopuna uz izvor, dorada prevoda pojma)
(Manja dopuna, dodan predložak umjetnička kritika)
{{dz|[[Kritika (časopis)]]|časopis}}
'''Kritika''' (u [[Francuski jezik|francuskom]]: ''critique''; izvorno iz [[starogrčki jezik|starogrčkog]]: ''κριτική [τέχνη], kritikē téchnē'' vještina suđenja, izvedeno iz ''κρίνειν krínein'', „[raz-]likovati, razmotriti“) je sposobnost prosuđivanja i ocjenjivanja bilo koje pojave. Kritika sadržava uglavnom prednosti i nedostatke. Davanje mišljenja podrazumjeva poznavanje teme o kojoj se govori ili piše. U užem smislu kritika ili kritiziranje je negativno izražavanje, koje može sadržavati prijedlog za poboljšanje.
 
Postoje razni profesionalni kritičari u određenim područjima kao primjerice u [[umjetnost]]i, [[glazba|glazbi]], [[film]]a, [[kazalište|kazališta]], [[restoran]]a, kritike ili znanstvenih [[publikacija]].
 
U svakodnevnici pojam obično uključuje ukazivanje na grešku ili loše upravljanje s implicitnim pozivom na promjenu lošeg stanja.
Po načinu i uvjetima u kojima se vrši kritika je objektivna ili subjektivna, analitička ili impresionistička, apsolutna ili imanentna, opravdana ili neopravdana i slično. Ona se javlja na svim stupnjevima [[kultura|kulture]] i u različitim oblicima: od uličnog ogovaranja, zidnih natpisa, [[satira|satire]], karikature i [[pamflet]]a do analize i ocjene cjelokupnog društvenog stanja neke epohe.<ref>''[[Opća enciklopedija JLZ]]'' svezak 4. Iz-Kzy Zagreb 1978. 630.</ref>
==Umjetnička kritika==
 
Smisao umjetničke kritike se sastoji u poticanju [[kreativnost|kreativnog stvaralaštva]] kroz podupiranje umjetnika u praćenju njihovog rada i razvijanjem većeg interesa za umjetnost. Teoretičari danas promišljaju odnose između umjetnosti i društvenih kretanja proučavajući ulogu koju umjetnost ima u suvremenom svijetu. Razne teorije rezultat su različitih pristupa i svjetonazora. Najčešće se sagledava odnos pojedinca prema okolini, što je češći slučaj u [[scenska umjetnost|izvedbenim umjetnostima]] i [[književnost]]i. Umjetnici svojim radom daju poticaj teoretičarima za tumačenje njihovih djela što opet utječe na recepciju samog djela. Kritičari nastoje shvatitiinterpretirati djelo i prenijeti svoje stajalište zainteresiranim pojedincima. Oni razumski pokušavaju postaviti rad u širi društveni kontekst i tako mu omogućiti vezu sa svijetom. Interes može biti površan i služiti pukoj [[zabava|zabavi]] ili može biti stručna podloga upućenijem proučavanju umjetničkog djelovanja.
Negativan pristup se sastoji u tome što kritičari mogu učitavati značenja kojih u određenom djelu nema i tako [[teorija]] ostvaruje prevagu nad djelom.
Razumijevanje umjetničkog djela, njegovo tumačenje i obrazovanje javnosti su ciljevi umjetničke kritike. Autori koji su hvaljeniji u medijima imaju veću popularnost i tako se povećava cijena njihovih djela.
 
Prosudba djela i umjetnikove namjere se mijenja sa vremenom. [[Impresionizam|Impresionisti]] u svoje vrijeme nisu imali pozitivne kritike, iako su danas prihvaćeni i cijenjeni. Sličan status danas ima [[suvremena umjetnost]], koja je prihvaćena najviše unutar usko obrazovane struke, ali nema potporu i popularnost šire javnosti što znači da se prosudba i ocjena važnosti i kvalitete djela mijenja iz epohe u epohu i da je zapravo nezahvalno, a ponekad čak i nemoguće donijeti ozbiljnu i objektivnu ocjenu. Kritičar je zapravo posrednik između umjetnika i publike. Objašnjenje samog umjetnika o vlastitom radu može doprinijeti tumačenju djela, ali kako je primjetio [[Marcel Duchamp]] mišljenje autora ravnopravno je mišljenju bilo kojeg promatrača umjetnosti.
Sklonosti prema pojedinim djelima i autorima mogu se mijenjati u skladu sa osobnim potrebama, trenutnom [[moda|modom]], javnim ukusom ili čak financijskim interesom.
U društvu željnom uvijek novih doživljaja i iskustava stvara se podloga za unosnu komercijalnost.
Svijet umjetnosti plodan je prostor i za financijsku zaradu. Likovna djela postižu velike cijene, što je također tema koju obrađuju neki autori.<ref>Primjer [[Banksy]]eve Djevojčice s balonom. Nakon prodaje na aukciji slika je djelomično izrezana na unistavacuuništavaču papira koji je bio skriven u okviru slike. Umjetnik se ovim radim htio narugati zarađivanju velikih svota na jednostavnim slikarskim uratcima.</ref>
 
Konkretan zadatak kritičara je da predoči publici novo djelo koje umjetnik stavlja na javni uvid. S obzirom kako konzumenti [[umjetnost]]i nisu u stanju pratiti sva nova izdanja na sceni, kritičar to radi umjesto njih. Čitanjem kritike dobija se približan dojam o sadržaju ali i o kvaliteti dotičnog djela. Osim opisivanja i sažimanja djela kritičar također iznosi ocjenu djela i moguće mane. Ukoliko se radi o etabliranom umjetniku recenzent smješta uradak u opus koji je od ranije poznat stručnoj [[publika|publici]] te sagledava djelo u odnosu na prethodno. Recenzija može sadržavati i usporedbe sa sličnim djelima i umjetnicima iz dotičnog [[žanr]]a.
Mišljenje kritičara ne mora se nužno poklapati sa mišljenjem čitatelja. Kritičari sudjeluju u formiranju percepije o novim umjetničkim praksama i kretanjima. I Od kritičara se očekuje obrazovanost i dobro poznavanje žanra o kojem piše. Bolja upućenost kritičara rezultira većim povjerenjem publike.
 
Pisanje osvrta na kreativna djela zasebna je intelektualna vrsta, koja iziskuje redovito praćenje određene umjetničke scene i redovito izvještavanje javnosti.
==Bilješke==
{{Izvori}}
{{Umjetnička kritika}}
 
[[Kategorija:Retorika]]
[[Kategorija:Etika]]