Bitka na Bašinom Brdu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ceha (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Bitka|
 
naziv = akcija Zavrtaljka |
sukob = hrvatsko-bošnjački sukob |
slika= |
opis slike= |
vrijeme = [[12. studenoga u Domovinskom ratu|12. studenoga]] [[1993.]] |
mjesto = [[Bašino Brdo]], [[BiH]] |
ishod = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] pobjeda HVO-a |
strana1=<center>[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|110px]]<br>[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] |
strana2=<center>[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|110px]] [[Armija BiH]] ([[Muslimanske oružane snage|MOS]])<br>mudžahedini |
zapovjednik1 = |
zapovjednik2 = |
postrojbe1 = |
gubitci1 = |
gubitci2 = |
}}
 
[[Datoteka:Bosniak-Croat_war.png|mini|[[Bošnjačko-hrvatski_sukob|Bošnjačko-hrvatski sukob]], Bašino brdo je tamnoplavo područje u općini [[Fojnica]], jedna od pobjeda koje su dovele do hrvatske pobjede u ratu i bošnjačkog prihvaćanja [[Federacija Bosne i Hercegovine|hrvatsko-bošnjačke federacije]] i konfederacije s RH ]]
Line 7 ⟶ 22:
'''Bitka na Bašinom Brdu''' je bila bitka u hrvatsko-bošnjačkom sukobu u Bosni. Nakon mjeseci izolacije, razdvojenosti Hrvata Lepeničke i Lašvanske doline koja je trajala od sječnja 1993., višemjesečne bošnjačke agresije na Hrvate, HVO je odlučio poduzeti nešto. Hrvatska nije nikako mogla pomoći okruženim Hrvatima zbog stalnog velikobošnjačkog dezinformiranja svjetske javnosti o ulasku snaga Hrvatske u BiH i izmišljanjem hrvatskih brigada koje uopće nisu bile na bh. ratištu.
 
[[12. studenoga]] [[1993.]] HVO je poduzeo akciju. Njome je počeo veliki preokret na hrvatsko-bošnjačkom ratištu. Ratni uspjeh bošnjačkih snaga izgrađen zabijanjem noža u leđa hrvatskom savezniku pokazao se kao mjehur od sapunice. Unatoč svoj potpori bošnjački osvajači gubili su zamah, a Hrvati nisu pali. Akcijom na Bašinom brdu u HVO je Armiji BiH nanio težak poraz te su oslobodio hrvatska sela Gojeviće i Bakoviće. Hrvatske snage došle su na sami ulaz u [[Fojnica|Fojnicu]] u koju nisu ušli samo zbog međunarodnih pritisaka i nepovoljne političke klime u kojoj su Hrvati BiH sve do danas. Prodor hrvatskih snaga iz enklava natjerao je ABiH na povlačenje iz grada premda je imala sigurno zaleđe. ABiH je iskoristila te povoljne međunarodne okolnosti i ponovno bez borbi zauzela Fojnicu. Frustrirana ABiH jučerašnjim porazom, sutradana [[13. studenoga]] osvetila se na hrvatskim civilima koji nisu baš nikakav otpor pružili. Na pragu samostana u Fojnici pripadnici ABiH ubili su gvardijana i vikara fra Nikicu Miličevića i fra Leona Migića, a u selu [[Šćitovo|Šćitovu]] spalili su dvije žive starice. Nitko nikad nije odgovarao za te ratne zločine. Sitnu iznimku predstavlja procesuiranje ubojice fojničkih fratara Miralema Čengića, no on je nakon presude pomilovan. Nalogodavci nikad nisu kažnjeni.<ref>[http://www.hercegbosna.org/kolumne/domovinski-rat/kiseljak-je-ostao-neosvojiv-grad-6945.html Portal Hrvata Bosne i Hercegovine] Kolumne - Domovinski Rat - Kiseljak je ostao neosvojiv grad, 20. prosinca 2012. (pristupljeno 29. srpnja 2017.)</ref>
 
== Izvori ==