Kraljevina Jugoslavija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
točke zarezi bjeline ... |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 74:
'''Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca''' ([[Srpski jezik|srp.]] ''Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца''), od [[1929.]] '''Kraljevina Jugoslavija''' ([[Srpski jezik|srp.]] ''Краљевина Југославија''), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Makedonija|Makedonije]], nastala je [[1. prosinca]] [[1918.|1918]].<ref>Hrvoje Matković "Povijest Jugoslavije" ISBN 953-6308-12-6 s 63</ref> a prestala postojati uspostavom [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. Kralju [[Petar II. Karađorđević|Petru II. Karađorđeviću]] je zabranjen povratak u zemlju [[29. studenoga]] [[1943.]], te je na približno istom području proglašena republika dana [[29. studenoga]] [[1945]].<ref>ibid s 280</ref>
Prigodom [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|nastanka Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]] [[29. listopada]] [[1918]]. godine, nije se niti jedna od tih država proširila na teritorij druge, nego je nastala unija [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] i [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] (koja je nekoliko dana ranije bila sebi pripojila [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevinu Crnu Goru]]), povodom čijeg su formiranja u pravnom redu obje te ranije države prestale postojati; kod sklapanja ''[[Saint-germainski ugovor|Ugovora u Saint Germainu]]'' iz 1919. godine<ref>[http://archive.org/stream/peacetreaties00alli/peacetreaties00alli_djvu.txt Ugovor iz Saint Germaina iz 1919. god.], izdanje 67 zasjedanja Kongresa i Senata Sjedinjenih Američkih Država, 1921.</ref> je iz praktičnih razloga bilo ugovoreno da će nova Kraljevina SHS naslijediti ugovore "''bivše'' Kraljevine Srbije". U Ugovoru iz Saint Germaina se doduše govori o "područjima ''pripojenima'' Srbiji od 1913. god. - ali se to odnosi na područja oduzeta Turskoj i Bugarskoj; u pogledu područja koje je nekad bila dijelom Austro - Ugarske (tj., u pogledu [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]]) i Kraljevine Srbije, govori se o ''slobodnom'' sklapanju ''unije'', povodom koje je ''nastalo'' ("konstituirano") ''Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca'', koje je ''uspostavilo suverenitet'' nad teritorijem i stanovništvom ranijih država.<ref>"[http://www.ejil.org/issue.php?issue=37 Financial Aspects of State Succession: The Case of Yugoslavia"], Ana Stanič, „European Journal of International Law“, Vo. 12 (2001), No. 4, v. str. 766-767</ref><ref>[https://books.google.hr/books?id=QaF7mnj9igkC&printsec=frontcover&vq=greater+serbia&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false „Identity and Continuity of States in Public International Law“], Krystyna Marek, Ženeva 1954., str. 245-259</ref>
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca prošao je u napetoj situaciji, gdje su postojale nameli problemi na granicama s Austrijom (gdje su sporne bile granice u [[Koruška|Koruškoj]] i [[Štajerska|Štajerskoj]], te su postrojbe pod zapovijedanjem [[Rudolf Majster|Rudolfa Majstera]] oružanom silom zauzele [[Maribor]]), Italijom (čije su snage zauzele znatan dio [[Dalmacija|Dalmacije]], a uspostavljena je i paradržava [[Talijanska uprava za Kvarner]]), Mađarskom (kojoj su snage Države SHS pod zapovjedništvom [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]] oduzele [[Međimurje (regija)|Međimurje]], a srpske snage današnju [[Vojvodina|Vojvodinu]] i hrvatsku [[Baranja (regija)|Baranju]]), Albanijom (gdje su još od ranije bila sporna područja napučena Albancima koja su danas u sastavu [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Makedonija|Makedonije]]) i Bugarskom (koja je tijekom I. svjetskog rata bila proglasila priključenje čitave današnje [[Makedonija|Makedonije]]). Proces nastanka nove države je ipak prošao bez većeg oružanog sukoba, izuzev krvavo ugušene [[Božićna pobuna|Božićne pobune]] u Crnoj Gori.
| |||