Razlika između inačica stranice »Galski ratovi«

Nema promjene veličine ,  prije 10 mjeseci
m
 
[[Helveti]], koji su naseljavali današnju [[Švicarska|Švicarsku]] došli su pod udar [[Ariovist]]a, za koga se vjeruje da je bio poglavica [[Svevi|Sveva]], tako da su se morali povući u pravcu [[Galija|Galije]]. Zbog toga su se 58. godine pr. Kr. obratili [[Cezar]]u, kao tamošnjem rimskom upravitelju, jer su željeli prijeći preko rimske provincije koja je nosila naziv [[Narbonska Galija]] (lat. Gallia Narbonensis, današnja [[Provansa]]). Međutim, [[Cezar]] je ovo odbio i dao izgraditi zid koji bi [[Helveti|Helvete]] spriječio u njihovom naumu. [[Helveti]] su jednostavno zaobišli ovaj zid, pa i rimsku provinciju Narbonsku Galiju, ali je [[Cezar]] ipak okupio armiju uzevši i dvije novoformirane [[legija|legije]] iz [[Italija|Italije]] i stigao [[Helveti|Helvete]] kod mjesta [[Bitka kod Bibrakta|Bibrakta, gdje ih je teško porazio]] i natjerao na povratak.
 
Ovakav [[Cezar]]ov postupak nije bio potpuno legitiman, jer je rimski zakon propisivao da vojska jedino može voditi opravdane ratove, dok je istovremeno [[Rimski senat|Senat]] jamčio pomoć [[Edui]]ma koji u tom trenutku, realno, nisu bili ugroženi. Međutim, [[Cezar]] je po svaku cijenu želio svoju upravu nad ovim provincijama maksimalno iskoristi kako bi povećao svoj ugled u [[Rim]]u, pa je tako kao objavu rata uzeo [[Ariovist]]ovo naseljavanje u današnjem [[AlzasElzas]]u, teritoriju koji je graničio sa [[Galija|Galijom]], a koju je ovaj svevski poglavica na poklon dobio od jednog plemena, [[Sekvani|Sekvana]], sa kojima je zajedno ratovao protiv [[Helveti|Helveta]]. U svojim spisima [[Cezar]] je tvrdio da je [[Ariovist]] planirao pokoriti cijelu [[Galija|Galiju]], pa je u ljeto [[58. pr. Kr.]] krenuo u rat. [[Ariovist]] je katastrofalno potučen i samo čudom se uspio spasiti.
 
== Prvi dio rata ==