Agregacijsko stanje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Reverted edits by 82.132.114.154 (talk): ? remove
Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.2]
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
pa to je nis koristi najbolji su jeftini slatkisi iz lidla
[[datoteka:Quartz oisan.jpg|mini|300px|desno|[[Kristal]] [[kvarc]]a.]]
 
[[datoteka:Bulk Metallic Glass Sample.jpg|mini|300px|desno|[[Amorfna tvar|Amorfni]] [[metal]]i imaju malu [[žilavost]], ali visoku [[čvrstoća|čvrstoću]].]]
 
[[datoteka:Espejo (3207185886).jpg|mini|desno|300px|[[Tekućine]] ili kapljevine su tvari u agregatnom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.]]
 
[[datoteka:Translational motion.gif|mini|desno|300px|[[Temperatura]] [[idealni plin|idealnog plina]] je mjera prosječne [[kinetička energija|kinetičke energije]] [[molekula]].]]
 
[[datoteka:Braunkohlekraftwerk.jpg|mini|desno|300px|[[Vodena para]] iznad [[termoelektrane]] se [[kondenzacija|kondenzira]] u obliku [[aerosol]]a.]]
 
[[datoteka:Lichtbogen 3000 Volt.jpg|mini|desno|300px|[[Električni luk]] između dva [[Čavao|čavla]] stvara [[plazma|plazmu]].]]
 
[[datoteka:Magnet 4.jpg|mini|desno|300px|[[Magnet]] koji lebdi iznad [[Supravodljivost|supravodiča]] zbog [[Meissnerov učinak|Meissnerovog učinka]].]]
 
[[datoteka:condensation on water bottle.jpg|mini|desno|300px|[[Vodena para]] iz toplijeg [[zrak]]a se pretvara u [[tekućina|tekućinu]] (kondenzira) nakon dodira s hladnom [[boca|bocom]] ([[kondenzacija]]).]]
 
'''Agregatno stanje''' jej stanje [[tvar]]i opisano kvalitativnim svojstvima koja ovise o [[temperatura|temperaturi]] i [[tlak]]u. Agregatno stanje je stanje mnoštva [[molekula]] neke tvari. Na prvi pogled postoje 3 osnovna stanja u kojima se tvari pojavljuju: čvrsto ([[volumen]] i oblik gotovo stalni), tekuće (volumen stalan, bez određenog oblika) i plinovito (popunjava volumen posude u kojoj se nalazi). Većina tvari se, ovisno o uvjetima, može pojavljivati u svim trima stanjima. Tako [[voda]], ovisno o tlaku i temperaturi, može biti, pored tekućega, i u čvrstom ([[led]]) i u plinovitom stanju ([[para]]) ([[fazni dijagram]]). S mikroskopskog stajališta agregatna stanja se mogu razlikovati prema uređenosti [[atom]]a odnosno molekula. Plinovito stanje odlikuje odsutnost bilo kakva reda dok kod [[kristal]]a postoji uređenost duga dosega. [[Tekućine]] predstavljaju stanje između plinovitoga i kristaliničnoga; uređenost je ograničena dosega. [[Amorfna tvar|Amorfne tvari]] (na primjer staklo), iako čvrste, imaju uređenost kratka dosega pa se mogu smatrati pothlađenim tekućinama odnosno tekućinama s vrlo velikom [[Viskoznost|viskoznošću]]. Stanje označeno kao [[Tekući kristali|tekući kristal]] ima neke značajke kristala a neke tekućina, ali općenito ima posebna svojstva. Često se kao četvrto stanje promatra [[plazma]] ([[Električna vodljivost|električki vodljivo]] sredstvo koje se sastoji od [[Ioniziranje|ioniziranih]] čestica). U posljednje se doba [[nakupine]] (grozdovi) atoma ili molekula, smatraju posebnim stanjem tvari, budući da se ponašaju različito i od krutih tijela i od pojedinačnih atoma ili molekula. <ref> '''agregatno stanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=860] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Promjena agregacijskih stanja ovisi isto tako o veličini čestica i jačini privlačnih sila.
== Klasična fizika ==