Inačica od 6. studenoga 2019. u 08:05 uredi Kizule (razgovor \| doprinosi) 181 edit Uklonjen predložak mrva ← Starija izmjena		Inačica od 21. studenoga 2019. u 01:39 uredi ukloni ovu izmjenu InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 111.650 edits Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 Novija izmjena →
Redak 83: Kada je [[Pirinejski poluotok\|Iberski poluotok]] bio dio [[Rimsko Carstvo\|Rimskog Carstva]] bilo je nekoliko važnih rudnika u ovom kraju gdje se vadio [[cinabarit]], [[mineral]] žive čije je najveće nalazište na svijetu upravo u Almadenu. Cinabarit su Rimljani uglavnom koristili za pigmente, a [[Arapi]], koji su osvojili ovo područje 714. god., su ga uglavnom koristili u [[medicina\|medicini]] i [[alkemija\|alkemiji]]. God. 1151. osvojio ga je kralj [[Alfons VII.]] koji ga zbog vojne pomoći daruje [[vojni red Calatrava\|vojnom redu Calatrave]]. Dva njemačka bankara iz [[Augsburg]]a su u 16. stoljeću dobila na upravu rudnike Almadena, kao isplatu za pozajmicu španjolskoj vladi. Upravo u to vrijeme je porasla vriednost žive koja je bila potrebna za postupak [[Amalgam (kemija)\|amalgamacije]] kojima su se [[zlato]] i [[srebro]] odvajali od rudače i drugih metala. Većina žive izvađene u Almadenu je odvožena u [[Seville\|Sevillu]], a potom u Ameriku. Kako je potražnja za živom rasla tako je grad dobivao na važnosti kao središte rudarstva i industrije, no kako je rudarenje žive najopasnije od svakog rudarstva, njemački bankari su došli na ideju zapošljavanja zatvorenika. Španjolski kralj je 1566. godine poslao 30 lakših zatvorenika da služe svoju kaznu kao [[rudar]]i (''forzados'', tj. "prisilni radnici") u Almadenu. Do 1590-ih njihovi uvjeti rada su bili jako teški, oko 24% ih je umiralo od trovanja živom prije nego bi odslužili svoje kazne, a gotovo svi bi teško oboljeli. Nakon što je [[Mateo Alemán]] proveo kraljevsku inspekciju, došlo je do pooravljanja njihova uvjeta rada. Od tada je svaki ''forzador'' dobivao jaknu, kapuljaču, hlače, čarape, dvije košulje i dva para cipela, a na raspolaganju su im bile [[ambulanta]] i [[ljekarna]]<ref>[http://www.libro.uca.edu/pservitude/psems2.htm Članak o uvjetima rada zatvorenika-rudara] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20060904065112/http://libro.uca.edu/pservitude/psems2.htm \|date=4 Rujan 2006 }} {{eng oznaka}} Preuzeto 1. kolovoza 2012.</ref>. Tijekom sedamnaestog stoljeća u rudnike su uvođeni sjevernoafrički [[robovi]] kojih je 1613. godine već bilo duplo više nego ''forzadosa''. God. 1645. je dovršen ugovor njemačkih bankara i španjolska vlada je preuzela upravu rudnika. Odlukom suda od 1749.-51. god. svi teški kriminalci su slani na prisilni rad u Almaden. God. 1775., dogodile su se dvije velike nesreće u rudnicima, za koje su naravno okrivljeni forzadosi. Do kraja 18. stoljeća forzadose i robove su zamijenili plaćeni radnici i uvjeti rada su se uvelike popravili. Redak 99: [http://www.almaden.es/ Službena stranica] [https://web.archive.org/web/20070903090015/http://www.mayasa.es/ing/actividad3.asp Službena stranica rudnika Almadena] {{WProjekti

Almadén: razlika između inačica