Razlika između inačica stranice »Banski dvori«

Dodano 186 bajtova ,  prije 7 mjeseci
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
(Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0)
}}
 
Banski dvori sagrađeni su u stilu [[Barokna arhitektura|baroknog]] [[Klasicizam|klasicizma]] krajem 18. stoljeća na mjestu kuće bana [[Petar Zrinski|Petra Zrinskoga]]. Kako je imovina [[Zrinski]]h nakon propasti [[Zrinsko-frankopanska urota|urote 1671.]] zaplijenjena, stara kuća Zrinskih na [[Markov trg|Markovu trgu]] prodana je obitelji Čikulini te je kasnije prešla u posjed grofa Petra Troila Sermagea, te konačno u posjed obitelji [[Kulmer]].<ref name="jutar"/> Kad je stara kuća Zrinskih (tada već poznata kao ''palača Sermage-Kulmer'') uskoro teško stradala u požaru, Ivan Kulmer ju je obnovio, proširio i na susjedne objekte, a 1801. počeo gradnju reprezentativne palače. Nedovršenu gradnju prodao je 1808. [[Bansko vijeće|Zemaljskoj vladi]] za 75.000 forinti.<ref name="jutar"/> Naime, hrvatski [[Sabor]], koji je zajedno stolovao sa [[Zagrebačka županija (1850.-1924.)|Zagrebačkom županijom]] do 1807. godine, donosi odluku o kupnji ''kraljevinske kuće'' u kojoj će se uz Sabor moći smjestiti i [[Stol sedmorice|najviši sudovi]] te u kojoj će moći stalno stolovati [[hrvatski ban]]. Slijedom toga zaključka, godinu dana kasnije ban [[Ignjat Gyulay]] prodao je [[Stara gradska vijećnica u Zagrebu|staru saborsku palaču]] zagrebačkoj županiji kao vijećnicu i kupio kuću baruna [[Ferdinand Kulmer (barun)|Ferdinanda Kulmera]] na zapadnoj strani Markovog trga kako bi dobio novu kraljevinsku kuću za trajan stan banova, sjedište sudova, pohranu javnih spisa i kraljevinskih knjiga (saborskih zapisnika). Kupoprodajni ugovor o prodaji palače skopljen je 1. kolovoza 1808. Iako u toj zgradi nije bilo dovoljno prostora za saborska zasjedanja, takvim je rasporedom u prvom redu riješeno pitanje stana za bana pa je palača i dobila naziv "banska palača", a kasnije "banski dvori".<ref>[{{Citiranje časopisa |url=http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=484 |accessdate=2 Ožujak 2011 |title=''Povijest saborske palače'', sabor.hr] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504171647/http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=484 |archivedate=4 Svibanj 2012 }}</ref> Do početka 1809. palača je renovirana i nadograđena te su u njoj smješteni kraljevski [[Hrvatski državni arhiv|Zemaljski arhiv]], Banski i zemaljski sudbeni stol, te hrvatska sabornica. Godine 1837. od [[Levin Rauch|obitelji Rauch]] kupljen je i sjeverni kompleks, sjeverno krilo sadašnjih Banskih dvora, a nakon dogradnje zapadnog i sjevernog krila zgrade u taj dio palače premješta se Banski i Sudbeni stol. Tijekom svoga banovanja (1848.-1859.) u Banskim dvorima je živio [[ban Josip Jelačić]], koji je tu i umro. Za vrijeme njegovog mandata, [[10. rujna]] [[1850.]] u zgradu je dovedena [[telegraf]]ska žica te je time Zagreb spojen na brzojavnu mrežu s Bečom. Iz te zgrade banski namjesnik [[Mirko Lentulaj]] je 28. rujna 1850. poslao i prvi hrvatski [[brzojav]] ("telegraf je u redu"), poslan Jelačiću koji se zatekao na službenom putu u Beču.<ref>[http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=20093 "PRVI BRZOJAV ŠALJE BAN JELAČIĆ"], zagreb.hr, 6.11.2009. pristupljeno 4. svibnja 2015.</ref>
 
Posljednja velika nadogradnja i proširenje sjeverozapadnog dijela kompleksa obavljena je 1882., pri kraju banovanja prvog bana pučanina [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]]. Nakon toga na Banskim dvorima nije bilo većih zahvata kojima bi se mijenjao volumen i prostorni odnosi kompleksa zgrada.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/195-godina-banskih-dvora/124570.aspx ''195 godina banskih dvora''], index.hr</ref> Početkom banovanja [[Nikola Tomašić|Nikole Tomašića]] (1910.-1912.) dvori su uređeni i obnovljeni.<ref name="jutar">Vanja Nezirović: [http://www.jutarnji.hr/zasto-nijedan-premijer-ne-zeli-u-najljepsi-kabinet-banskih-dvora/1113692/ Zašto nijedan premijer ne želi u najljepši kabinet Banskih dvora], ''Jutarnji list'', 10. srpnja 2013.</ref> Pregrađena je i nanovo uređena dvorana za primanje. Napravljen je tada i zrcalasti strop i montirani stari vrijedni lusteri, zamijenjena je stara željezna peć novom keramičkom peći, a tada su u ovu dvoranu postavljeni portreti [[Hrvatski banovi|hrvatskih banova]].<ref name="jutar"/>
10.729

uređivanja