Buenos Aires: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m broji→ima
Rescuing 23 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Redak 54:
| web_stranica =[http://www.buenosaires.gov.ar/ buenosaires.gov.ar]
}}
'''Buenos Aires''' ([[Španjolski jezik|špa]]. izgovor [[Međunarodna fonetska abeceda|[ˈbwenoˈsaiɾes]]], [[Hrvatski jezik|hrv]]. ''Dobar zrak'', službeno ''Ciudad de Buenos Aires'' ili ''Ciudad Autónoma de Buenos Aires'') [[glavni grad|glavni]] je grad [[Argentina|Argentine]], a ujedno i njen najveći grad i luka te politički, ekonomski i kulturni centar zemlje. Druga najveća metropolitanska zona u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] nakon [[São Paulo|São Paula]], smješten na južnoj obali [[La Plata (estuarij)|La Plate]], na jugozapadu kontinenta, grad Buenos Aires nije dio, niti je glavni grad [[Provincija Buenos Aires|Provincije Buenos Aires]], već autonomni federalni distrikt. Veliki Buenos Aires (''Gran Buenos Aires, GBA'') četvrta je najveća konurbacija u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], s oko 13 milijuna stanovnika.<ref name="BSAS1">{{cite web|publisher=INDEC|url=http://www.indec.mecon.ar/nuevaweb/cuadros/2/estimaciones-serie34.pdf|title=Estimaciones de población total por departamento y año calendario Período 2001-2010|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140409210017/http://www.indec.mecon.ar/nuevaweb/cuadros/2/estimaciones-serie34.pdf|archivedate=9 Travanj 2014}}</ref><ref name="BSAS37">{{cite web|publisher=demographia.com|url=http://www.demographia.com/db-worldua2015.pdf|title=DEMOGRAPHIA WORLD URBAN AREAS POPULATION & PROJECTIONS|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060809130022/http://www.demographia.com/db-worldua2015.pdf|archivedate=9 Kolovoz 2006}}</ref> Smatra se [[Popis gradova prema BDP-u|najbogatijim gradom]] Južne Amerike i južne hemisfere i [[w:en:Global city|"Alfa svjetskim gradom"]] prema popisu istraživačke grupe ''GaWC'', sveučilišta u Loughboroughu (UK) iz 2008.<ref name="BSAS2">{{cite web|publisher=GaWC|url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2008t.html|title=The World According to GaWC 2008}}</ref>
 
Nakon unutrašnjih sukoba u 19. stoljeću, Buenos Aires je 1880. izdvojen iz provincije Buenos Aires. Granice grada proširene su radi priključenja bivših gradova Belgrano i Flores, koji su sada [[Barriji u Buenos Airesu|četvrti Buenos Airesa]]. U Skladu s ustavnim reformama iz 1994., grad je postao autonomno područje, te službeni naziv glasi ''Ciudad Autónoma de Buenos Aires'' (hrv. Autonomni grad Buenos Aires).
Redak 215:
[[Slika:PlazaDorrego.JPG|mini|180px|San Telmo, Plaza Dorrego.]]
 
Grad je iz administrativnih razloga podijeljen na 48 barija, ili četvrti.<ref name="BSAS9">{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/barrios/buscador/|title=Buscador de Barrios|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504020704/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/barrios/buscador/|archivedate=4 Svibanj 2012}}</ref> Podjela se izvorno temeljila na katoličkim župama, ali je od 1940-ih prošla kroz niz promjena. Novija shema podijelila je grad na 15 općina (''comunas'').<ref name="BSAS10">{{cite web|publisher=barriada|url=http://www.barriada.com.ar/Comunas/Comunas.htm|title=Mapa Oficial de las Comunas|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170330083427/http://www.barriada.com.ar/Comunas/Comunas.htm|archivedate=30 Ožujak 2017}}</ref> Važnije četvrti uključuju:
 
* ''Belgrano'' (''Comuna'' C13), nazvan po [[Manuel Belgrano|Manuelu Belgranu]], političaru i vojskovođi koji je kreirao [[Zastava Argentine|argentinsku zastavu]]. Četvrt srednje-više klase, sa starijim zgradama anglo-saksonske arhitekture i suvremenim stambenim neboderima. Glavna je ulica Avenida Cabildo, oko koje se koncentriraju trgovine, kinematografi, knjižare i stambene zone. U Belgranu se nalaze i privatno sveučilište ''Universidad de Belgrano'',<ref name="BSAS61">{{cite web|publisher=ub.edu.ar|url=http://www.ub.edu.ar/|title=Univesidad de Belgrano}}</ref> Kineska četvrt, park ''Barrancas de Belgrano'', muzeji ''Larreta''<ref name="BSAS62">{{cite web|publisher=buenosaires.com|url=http://www.buenosaires.com/guia_turistica_argentina/index.php?c=10&id=624&info=MUSEO%20DE%20ARTE%20ESPA%C3%91OL%20ENRIQUE%20LARRETA|title=MUSEO DE ARTE ESPAÑOL ENRIQUE LARRETA}}</ref> (španjolska umjetnost) i ''Sarmiento''<ref name="BSAS63">{{cite web|publisher=enjoy-argentina.org|url=http://www.enjoy-argentina.org/argentina-pictures/english/buenos_aires-belgrano-belgrano_077.php|title=SARMIENTO HISTORICAL MUSEUM|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150918223721/http://www.enjoy-argentina.org/argentina-pictures/english/buenos_aires-belgrano-belgrano_077.php|archivedate=18 Rujan 2015}}</ref> (povijest) i stadion ''El Monumental'', dom nogometnog tima [[Club Atlético River Plate|River Plate]].
* ''La Boca'', (''Comuna'' C4), nazvana po ušću rijeke Riachuelo (''"boca"'' - ušće na španjolskom) ili po [[Genova|genoveškoj]] četvrti Boccadasse, od prvih naseljenika većinom iz tog grada. Stara lučka četvrt poznata po raznobojnim kućama i pješačkoj ulici ''Caminito'', koja privlači turiste uličnim plesačima tanga i prodavačima suvenira. Osim više tango klubova i talijanskih taverni, u La Boci se nalazi i stadion La Bombonera (službeno ''Estadio Alberto J. Armando'') nogometnog kluba [[Boca Juniors]].
* ''Palermo'' (''Comuna'' C14), nazvan je po opatiji "San Benito de Palermo", ili prema alternativnoj teoriji, po imigrantu Juanu Domingu Palermu, koji je ubrzo nakon osnivanja Buenos Airesa, navodno u toj zoni kupio zemlju. Smješten na sjeveroistoku grada. Kao najveći ''barrio'' u Buenos Airesu, dijeli se na nekoliko jasno definiranih potčetvrti: ''Alto Palermo i Villa Freud'', središnji dio kvarta, trgovački i prometni centar oko avenije Santa Fe, ''Palermo Viejo'' (stari Palermo) najstariji dio kvarta oko trga Plaza Palermo Viejo, ''Palermo Soho'', mondena četvrt oko trga Plaza Serrano, poznata po uličnoj i alternativnoj kulturi, ''Palermo Chico i Barrio Parque''. U "Palermo Chico" ("mali" ili "ekskluzivni" Palermo), nalazi se Nacionalni muzej dekorativnih umjetnosti (''Museo Nacional de Arte Decorativo''),<ref name="BSAS64">{{cite web|publisher=MNAD|url=http://www.mnad.org/
Redak 223:
|title=Museo de Arte Latinoamericano de Buenos Aires}}</ref> lociran je između "Barrio Parque" i trgovačkog centra Paseo Alcorta. ''Las Cañitas'', poznat je po [[Polo]] terenima ''[[Campo Argentino de Polo]]''.
* ''Puerto Madero'' (''Comuna'' C1), najnovija gradska četvrt, izgrađena na mjestu bivše luke nazvane po poduzetniku Eduardu Maderu koji ju je izgradio krajem 19. stoljeća. Već početkom 20. stoljeća pojava većih brodova Puerto Madero učinila je neadkevatnom lukom, te se sav promet seli u "Puerto Nuevo" (nova luka). Unatoč više pokušaja obnove, napušteni Madero propada do 1989. kada započinje proces obnove.<ref name="BSAS48">{{cite web|publisher=puertomadero.com|url=http://www.puertomadero.com/historia6.cfm|title=Reconversión Puerto Madero}}</ref> U samo 10 godina doživio je potpunu transformaciju od najzapuštenijeg, do najekskluzivnijeg i najsuvremnijeg kvarta u gradu, sa stambenim zonama, uredima, privatnim univerzitetima i luksuznim hotelima. Čuveni arhitekti kao [[Santiago Calatrava]], [[Norman Foster]], [[César Pelli]] i [[Phillippe Starck]], ostvarili su projekte u Puertu Maderu, koji se danas smatra jednim od najuspješnijih projekata obnove u svijetu.
* ''Recoleta'' (''Comuna'' C2), nazvana po samostanu ''Convento de los Recoletos Descalzos'', nalazi se na sjeveroistoku grada. Većinom elitna stambena četvrt, poznata po mnogim spomenicima i francusko-pariškoj arhitekturi mnogih palača i vila, posebno na Avenida Alvear. Ističe se i kao trgovačka četvrt s hotelima i noćnim životom. U četvrti se nalazi i više kulturnih institucija; Nacionalni muzej lijepih umjetnosti (''Museo Nacional de Bellas Artes'' MNBA),<ref name="BSAS66">{{cite web|publisher=MNBA|url=http://www.mnba.org.ar/|title=Museo Nacional de Bellas Artes|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080228230824/http://www.mnba.org.ar/|archivedate=28 Veljača 2008}}</ref> Nacionalna Biblioteka (''Biblioteca Nacional de la República Argentina''), kulturni centar Recoleta (''Centro Cultural Recoleta''),<ref name="BSAS67">{{cite web|publisher=CCR|url=http://centroculturalrecoleta.org/ccr-sp/|title=Centro Cultural Recoleta|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150702134137/http://centroculturalrecoleta.org/ccr-sp/|archivedate=2 Srpanj 2015}}</ref> pravni, medicinski, odontološki i farmaceutsko-biokemijski fakulteti univerziteta u Buenos Airesu. Kvart je poznat i po čuvenom groblju ''La Recoleta''.
|title=Museo Nacional de Bellas Artes}}</ref> Nacionalna Biblioteka (''Biblioteca Nacional de la República Argentina''), kulturni centar Recoleta (''Centro Cultural Recoleta''),<ref name="BSAS67">{{cite web|publisher=CCR|url=http://centroculturalrecoleta.org/ccr-sp/|title=Centro Cultural Recoleta}}</ref> pravni, medicinski, odontološki i farmaceutsko-biokemijski fakulteti univerziteta u Buenos Airesu. Kvart je poznat i po čuvenom groblju ''La Recoleta''.
* ''Retiro'' (''Comuna'' C1), nazvan po rezidenciji ''El Retiro'', nekada lociranoj na današnjem trgu Plaza San Martín, jedno je od najvećih prometnih čvorišta u Argentini, sa željezničkom stanicom ''Estación Retiro'' i [[autobus]]nim terminalom ''Terminal de Omnibus''. Glavne ulice su Avenida del Libertador, Santa Fe i Florida, te trg Plaza San Martín okružen velikim palačama i hotelima. Među znamenitostima ističu se ''Torre de los Ingleses'' (engleski toranj), neboder ''Kavanagh'', palače ''Paz'' i ''San Martín'', i neboderi ''Pirelli'' i ''Olivetti''.
* ''San Telmo'' (''Comuna'' C1), nazvana po crkvi ''San Pedro Telmo'', jedna je od najstarijih četvrti u Buenos Airesu s dobro očuvanom kolonijalnom arhitekturom 19. stoljeća. Boemski kvart umjetničkog šarma koji gravitira oko trga Plaza Dorrego. U San Telmu nalaze se i park Lezama, Nacionalni povijesni muzej (''Museo Histórico Nacional''),<ref name="BSAS68">{{cite web|publisher=Secretaria de Cultura, Presidencia de la Nacion|url=http://www.cultura.gov.ar/direcciones/?info=organismo&id=14&idd=5|title=Museo Histórico Nacional|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110718201043/http://www.cultura.gov.ar/direcciones/?info=organismo&id=14&idd=5|archivedate=18 Srpanj 2011}}</ref> Ruska [[Pravoslavlje|pravoslavna]] crkva, i Muzej moderne umjetnosti (''Museo de Arte Moderno de Buenos Aires'' MAMBA).<ref name="BSAS69">{{cite web|publisher=MAMBA|url=http://www.museodeartemoderno.buenosaires.gov.ar/|title=Museo de Arte Moderno de Buenos Aires}}</ref>
 
===Znamenitosti===
Line 233 ⟶ 232:
[[Slika:Buenos Aires-Plaza Congreso-Pensador de Rodin.jpg|mini|180px|Palača Nacionalnog Kongresa, u pozadini [[Auguste Rodin|Rodinovog]] [[Mislilac|Mislioca]].]]
[[Slika:Buenos Aires - Obelisco.jpg|mini|180px|Obelisk, Avenija 9. de Julio.]]
* ''Cabildo'' (Plaza de Mayo, ''barrio'' Monserrat), javna zgrada korištena kao sjedište vlasti u [[Kolonijalizam|kolonijalna]] vremena. Prvi puta izgrađena 1610., više je puta mijenjana i nadograđivana, i u novije doba rušena radi izgradnje okolnih avenija. Sadašnji oblik potječe iz 1940., kao rezultat rekonstrukcije arhitekta Marija Buschiazza. Danas je to Nacionalni muzej Cabilda i Svibanjske revolucije (''Museo Nacional del Cabildo y la Revolución de Mayo'').<ref name="BSAS70">{{cite web|publisher=MUseos Argentinos|url=http://www.museosargentinos.org.ar/museos/museo.asp?codigo=125|title=Museo Histórico Nacional del Cabildo de Buenos Aires y de la Revolución de Mayo|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091006042417/http://www.museosargentinos.org.ar/museos/museo.asp?codigo=125|archivedate=6 Listopad 2009}}</ref>
* ''[[Casa Rosada]]'' (Plaza de Mayo, ''barrio'' Monserrat), službeno ''Casa de Gobierno'' ili ''Palacio Presidencial'', sjedište je izvršne vlasti. Izgrađena je na mjestu stare tvrđave koje je već od 18. stoljeća bila sjedište lokalne i kolonijalne vlasti. Tvrđava je djelomično srušena polovinom 19. stoljeća i na njenom mjestu je izgrađeno više službenih zgrada koje su 1898. spojene u sadašnje zdanje. Ružičasta boja navodno vuče porijeklo od zamisli predsjednika [[Domingo Faustino Sarmiento|Sarmienta]] (1868. - 1874.) koji je želio simbolično predstaviti sukobljene strane u zemlji kombinacijom njihovih boja, bijele unitariste i crvene federaliste.
* ''Zgrada Kavanagh'' (Plaza San Martín, ''barrio'' Retiro), stambeni [[Art Deco]] neboder, s 29 katova i 120 m visine, izgrađen 1936., kada je Corina Kavanagh svoje nasljedstvo investirala u izgradnju te zgrade. Smatra se jednim od najimpresivnijih arhitektonskih remek-djela u Buenos Airesu. U svoje doba bila je to najviša građevina od [[Armirani beton|armiranog]] betona u svijetu i dugo godina najviši neboder Južne Amerike. 1999. je proglašen nacionalnim povijesnim spomenikom.
Line 253 ⟶ 252:
* ''Avenida Alvear'' (''barrios'' Recoleta i Retiro), važna gradska ulica između ''Plazoleta Carlos Pellegrini'' i ''Plaza Alvear'', poznata po mnogih zgradama francuske akademske arhitekture i trgovinama visoke [[Moda|mode]]. Izgradnja ulice započela je 1885., na inicijativu tadašnjeg gradonačelnika Torcuata de Alveara, koji se inspirirao pariškim urbanizmom [[Georges-Eugene Haussmann|Barona Haussmanna]]. Najznačajnije građevine su palača ''Ortiz Basualdo'' (danas [[francuska|francusko]] veleposlanstvo) i palača ''Pereda'' ([[brazil]]sko veleposlanstvo), palača ''Fernández Anchorena'' ([[Vatikan|apostolska nuncijatura]]), i ''Alvear Palace Hotel'', koji datira iz 1932. Modne marke koje imaju svoje trgovine u Avenida Alvear uključuju [[Armani]], [[Valentino]], [[Hermès]], [[Louis Vuitton]] i [[Ermenegildo Zegna]].
* ''Caminito'' (''barrio'' La Boca), mala pješačka ulica u La Boci velikog kulturnog i [[Turizam|turističkog]] značaja, poznata i po slavnom istoimenom tangu. 1959. proglašena je "ulicom muzejem". Čuvene raznobojne kuće genoveških imigranata pod državnom su zaštitom kao kulturno nasljeđe.
* ''Avenida Corrientes'' (''barrios'' San Nicolás, Balvanera, Almagro, Villa Crespo i Chacarita), smatra se glavnom i najvažnijom ulicom u Buenos Airesu. Nazvana je 1822. po gradu [[Corrientes]], glavnom gradu [[Provincija Corrientes|istoimene provincije]] na sjeveru Argentine. Tijekom 18. i 19 stoljeća bila je to ulica prosječne dužine i širine, ali krajem 19. stoljeća zajedno s rastom grada započinje rapidno produženje na [[zapad]]. [[Tramvaj]]i s [[konj]]skom zapregom prvi puta su prometovali ulicom 1887. 1910., gradonačelnik Joaquin de Anchorena započeo je projekt proširenja ulice, ali radi otpora vlasnika zgrada namjenjenih rušenju, pa i nekih intelektualaca, to je provedeno tek 1930-ih, kada je proširena avenija otvorena zajedno s inauguracijom Obeliska na Plaza de la República. Avenija je poznata kao [[Kazalište|kazališno]] (''Teatro Gran Rex, Teatro Opera, Centro Cultural General San Martín''<ref name="BSAS71">{{cite web|publisher=CCGSM|url=http://www.ccgsm.gov.ar/areas/cultura/ccgsm/?menu_id=22400|title=Centro Cultural San Martín|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140719062723/http://www.ccgsm.gov.ar/areas/cultura/ccgsm/?menu_id=22400|archivedate=19 Srpanj 2014}}</ref>) i [[banka]]rsko središte, po mnogim knjižarama (''Hernández, Liberarte'') i tradicionalnim i povijesnim lokalima i restoranima (''Los Inmortales'', s fotografijama povijesnih osoba koji su ga posjetili, ''Güerrín, Café La Paz'' povijesno okupljalište ljevičarskih aktivista, ''Bar Ramos, La Giralda Cafeteria''). Također, u Aveniji Corrientes nalaze se i kulturni centar ''Ricardo Rojas''<ref name="BSAS73">{{cite web|publisher=rojas.uba.ar|url=http://www.rojas.uba.ar/|title=Centro Cultural Rector Ricardo Rojas}}</ref> Univerziteta u Buenos Airesu, koji promovira eksperimentalnu umjetnost, čuvena sportsko-koncertna dvorana ''Luna Park'' i bivša tržnica ''Abasto'', danas preuređena u trgovački centar. Avenija Corrientes posebno je vezana uz [[tango]], te su joj posvećene mnoge skladbe.
* ''Avenida del Libertador'' (''barrios'' Retiro, Recoleta, Palermo, Belgrano i Núnez, te ''partidos'' Vicente López, San Isidro i San Fernando), jedna od glavnih ulica Buenos Airesa, dugačka 25&nbsp;km, proteže se paralelno s Rio de la Plata od četvrti Retiro do sjevernog predgrađa San Fernando. Otvorena 1906., i 1950. nazvana po generalu [[José de San Martín|San Martínu]], oslobodiocu Argentine, [[Čile]]a i [[Peru]]a.
* ''Avenida de Mayo'' (''barrio'' Monserrat), dugačka 1,5&nbsp;km, povezuje trgove Plaza de Mayo i Plaza del Congreso. Nazvana je po Svibanjskoj revoluciji 1810., koja je Argentini donijela nezavisnost. Izgrađena između 1885. i 1894. na inicijativu gradonačelnika Torcuata de Alveara, inspirirana je [[madrid]]skom ulicom Gran Vía, i radi svoje arhitekture često se uspoređuje s ulicama europskih metropola. Među zgradama ističe se eklektički ''Palacio Barolo'', svojevremeno najviša zgrada u Buenos Airesu. Također, u Avenida de Mayo otvorene su 1913. prve stanice podzemne željeznice izvan Europe ili Sjedinjenih Država. 1997., ulica je proglašena nacionalnim povijesnim mjestom.
Line 279 ⟶ 278:
Buenos Aires je značajan kulturni centar s mnogim kazalištima, muzejima, bibliotekama i kulturnim institucijama. Avenida Corrientes, gdje se početkom i sredinom 20. stoljeća razvio tango, arterija je s nekim od najznačajnijih teatara. Mnoga kazališta pod direktnom su upravom grada, između ostalih, Teatro Colón, Teatro General San Martín, Teatro Alvear, Teatro Regio, Teatro Sarmiento i Teatro de la Ribera. Značajne kulturne institucije su i Teatro Nacional Cervantes, Centro Cultural Recoleta, Centro Cultural General San Martín, Teatro Maipo i veliki broj nezavisnih kazališta po cijelom gradu.
 
Gradska vlada upravlja s deset muzeja posvećenih raznim temama, od umjetnosti (Muzej lijepih umjestnosti Eduardo Sívori<ref name="BSAS79">{{cite web|publisher=museosivori.org.ar|url=http://www.museosivori.org.ar/|title=Museo de Artes Plásticas Eduardo Sívori|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100528144859/http://www.museosivori.org.ar/|archivedate=28 Svibanj 2010}}</ref>) preko povijesti (Povijesni muzej Buenos Airesa ''Cornelio de Saavedra''), do [[film]]a (Muzej filma ''Pablo Ducros Hicken''<ref name="BSAS81">{{cite web|publisher=museodelcine.gov.ar|url=http://www.museodelcine.gov.ar/|title=Museo del Cine - Pablo Ducrós Hicken}}</ref>). Također, postoje mnogi muzeji pod državnom upravom (kao muzej Case Rosade) i fundacije (Muzej latinskoameričke umjetnosti u Buenos Airesu, ''MALBA'').
 
Osim mnogih biblioteka pod upravom raznih državnih institucija, kao čuvena Nacionalna Biblioteka, grad upravlja također i sa 26 javnih biblioteka s 300&nbsp;000 svezaka.
Line 316 ⟶ 315:
[[Slika:Tortoni 3 008.jpg|mini|180px|Čuveni ''Cafe Tortoni''.]]
[[Slika:San Telmo Plaza Dorrego.JPG|mini|180px|Tango na ''Plaza Dorrego'', u San Telmu.]]
Prema Svjetskom savjetu za turizam i putovanja (''World Travel & Tourism Council''), turizam je u Buenos Airesu u porastu,<ref name="BSAS30">{{cite web|publisher=World Travel & Tourism Council|url=http://www.wttc.org/eng/Tourism_News/Press_Releases/Press_Releases_2007/WTTC_reveals_strong_growth_for_Argentina_Travel__and_Tourism/|title=WTTC reveals strong growth for Argentina Travel and Tourism}}</ref> te je u pregledu vodećeg turističko-putničkog magazina ''Travel + Leisure'' 2008., izglasan kao druga najpoželjnija svjetska destinacija nakon [[Bangkok]]a u [[Tajland]]u.<ref name="BSAS31">{{cite web|publisher=Travel + Leisure|url=http://www.travelandleisure.com/worldsbest/2008/results.cfm?cat=cities|title=Top 10 Cities Overall|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090727012939/http://www.travelandleisure.com/worldsbest/2008/results.cfm?cat=cities|archivedate=27 Srpanj 2009}}</ref> Također, čitatelji magazina ''Condé Nast Traveler'' smatraju Buenos Aires najboljom turističkom destinacijom u Americi,<ref name="BSAS38">{{cite web|publisher=concierge.com|url=http://www.concierge.com/tools/travelawards/readerschoice/cities|title=Condé Nast Traveler: Readers' Choice Awards}}</ref> dok ga urednici publikacije ''Travel Weekly'' smatraju jednom od najboljih destinacija u Latinskoj Americi.<ref name="BSAS39">{{cite web|publisher=Travel Weekly|url=http://www.travelweekly.co.uk/Articles/2008/07/31/28338/latin-america-five-of-the-best-experiences.html|title=Latin America: five of the best experiences}}</ref> Široka ponuda događaja i festivala međunarodnog renomea, čine Buenos Aires gradom kulturnog turizma. Turistička ekspanzija omogućila je u gradu intenzivnu aktivnost u izvozu usluga, stvaranju novih radnih mjesta, ekspanziju [[hotel]]ske i [[Gastronomija|gastronomske]] industrije i drugih djelatnosti vezanih uz turizam. U skladu s time, novi Međunarodni Tango festival i Turistički sajam Latinske Amerike, dio su tog uzleta. Prema statistikama ureda za turizam Buenos Airesa (''Ente Turismo de la Ciudad de Buenos Aires''), lipnja 2008., najveći broj inozemnih posjetitelja bio je iz susjednih zemalja, dok su Europljani bili na drugom mjestu. Brojni su i domaći gosti, najčešće iz središnjih provincija.<ref name="BSAS40">{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/produccion/promocion_inversiones/industrias_estrategicas/turismo.php|title=Turismo - ATRACTIVA BUENOS AIRES}}</ref>
 
Grad raspolaže s preko 200 hotela, s jednom do pet zvjezdica, s ukupno 36&nbsp;000 ležajeva. 57 hotela smješteno je u centru grada, u blizini najznačajnijih znamentitosti. Također, u gradu je registrirano oko 300 [[hostel]]a, ''[[bed & breakfast]]s'' i drugih ne-hotelskih smještaja. Neki od hotela ističu se povijesno i arhitektonski, kao bivši ''Chacabuco Mansion'', koji je bio smješten u palači ''Drabble'', izgrađenoj 1893. u akademskom stilu, ''Hotel Chile'', jedan od najboljih primjera Art Nouveau u Buenos Airesu, izgrađen 1907. prema projektu arhitekta Louisa Duboisa, i također ''Hotel Castelar'' (bivši ''Hotel Excelsior''), otvoren 1928.
Line 455 ⟶ 454:
| align=right|80,1
|-
|colspan=3 style="background:#e9e9e9;" align=center|<small><sup>1</sup>''Izvor: Gradske statistike''<ref name=city>[{{Citiranje časopisa |url=http://buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/buscador.php?tipopubli=4&subtipopubli=&titulo=&anio=2008&mes= |accessdate=8 Rujan 2009 |title=City of Buenos Aires Statistical Annual (2008)] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090919193252/http://buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/buscador.php?tipopubli=4&subtipopubli=&titulo=&anio=2008&mes= |archivedate=19 Rujan 2009 }}</ref></small>
|}
Buenos Aires je financijsko, industrijsko, trgovačko i kulturno središte [[Argentina|Argentine]]. [[Luka]] Buenos Airesa jedna je od najprometnijih u Južnoj Americi; plovne rijeke od Rio de la Plate povezuju luku sa sjeveroistokom Argentine, [[Brazil]]om, [[Urugvaj]]om, i [[Paragvaj]]om, što ju čini distibucijskim središtem za veliko područje jugoistočne regije [[Južna Amerika|kontinenta]].
 
Ekonomija u samome gradu, prema ''Gross Geographic Product'' (prilagođeno na kupovnu moć) iznosila je 84,7 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]] (28&nbsp;200 po glavi stanovnika) 2006.,<ref name="BSAS23">;{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://estatico.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/anuario_2006/tomo1/09.pdf|title=Capítulo 9, Economía|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090325001525/http://estatico.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/anuario_2006/tomo1/09.pdf|archivedate=25 Ožujak 2009}}</ref> što je skoro četvrtina ukupne argentinske ekonomije.<ref name="BSAS24">{{cite web|publisher=Ministerio de Economía y Finanzas Públicas|url=http://www.mecon.gov.ar/secpro/dir_cn/documentos/producto_bruto_geografico.xls|title=Distribución del Valor Agregado Bruto por jurisdicción y actividad económica Conciliación entre el PIB y la suma de los PGB Año 1993 - en miles de pesos a precios corrientes|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080313001135/http://www.mecon.gov.ar/secpro/dir_cn/documentos/producto_bruto_geografico.xls|archivedate=13 Ožujak 2008}}</ref> Metropolitanski Buenos Aires, tvori 13. najveću ekonomiju među svjetskim gradovima.<ref name="BSAS25">{{cite web|publisher=City Mayors|url=http://www.citymayors.com/statistics/richest-cities-2005.html|title=The 150 richest cities in the world by GDP in 2005}}</ref> [[HDI|Ljudski razvojni indeks]] Buenos Airesa od 0,923 1998., jednako je visok prema međunarodnim standardima.<ref name="BSAS26">{{cite web|publisher=desarrollohumano.org.ar|url=http://web.archive.org/web/20071009140109/http://www.desarrollohumano.org.ar/IDHArgentina/98_nac/98_nac.html|title=INFORME ARGENTINO SOBRE DESARROLLO HUMANO 1998}}</ref>
 
[[Slika:Villa adelina ORBIS.jpg|mini|lijevo|180px|Tvornica ''ORBIS'', u Villa Adelina, Provincija Buenos Aires.]]
Line 475 ⟶ 474:
===Popis stanovništva===
[[Slika:Population of Buenos Aires 1740-2010.png|lijevo|mini|180px|Rast stanovništva od 1740.]]
Prema popisu stanovništva iz 2001., u gradu i 31 susjednom okrugu živjelo je 12&nbsp;129&nbsp;819 stanovnika, što znači da svaki treći Argentinac živi u metropolitanskom Buenos Airesu.<ref name="BSAS5">{{cite web|publisher=INDEC|url=http://www.indec.mecon.ar/nuevaweb/cuadros/2/p020201.xls|title=Población total por sexo, razón de masculinidad y densidad de población, según provincia. Total del país. Año 2001|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091113154311/http://www.indec.mecon.ar/nuevaweb/cuadros/2/p020201.xls|archivedate=13 Studeni 2009}}</ref> Gustoća stanovništva u Buenos Airesu je 13&nbsp;680 stanovnika na kvadratni kilometar, ali samo 2400 na km² u predgrađima. Rasna podjela grada je 88,9% [[Bijela rasa|bijelaca]], 7% [[Mestici|mestika]], 2,1% [[Azijci|azijaca]] i 2% [[Afro Argentinci|crnaca]].
 
Stanovništvo Buenos Airesa je, radi niske stope nataliteta i spore migracije prema predgrađima, od 1947. oko 3 milijuna. Okolni distrikti međutim, od tada su se povećali više nego peterostruko (na oko 10 milijuna stanovnika).<ref name="BSAS5"/>
 
Popis 2001., prikazao je relativno stariju populaciju: sa 17% stanovnika ispod 15 godina starosti, i 22% iznad 60 godina, stanovništvo Buenos Airesa ima dobnu strukturu sličnu mnogim [[Europa|europskim]] gradovima, te je starije je u odnosu na Argentince u cjelini (od koji je 28% ispod 15 godina i 14% iznad 60).<ref name="BSAS6">{{cite web|publisher=INDEC|url=http://www.indec.gov.ar/webcenso/index.asp|title=INDEC Censo 2001|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101113144456/http://www.indec.gov.ar/webcenso/index.asp|archivedate=13 Studeni 2010}}</ref>
 
Dvije trećine gradskih stanovnika živi u stambenim zgradama i 30% u obiteljskim kućama, dok 4% živi u neprikladnim stambenim prostorima. Prema podacima o prihodima, 2007. 8,4% gradskog stanovništa živjelo je ispod stope siromaštva, ili 20,6% uključujući i metropolitansko područje. Međutim, procjene iz 2009. prikazuju da u metropolitanskom Buenos Airesu preko 4 milijuna ljudi živi u siromaštvu.<ref name="BSAS7">{{cite web|publisher=MercoPress.|url=http://en.mercopress.com/2009/06/19/four-million-live-in-poverty-in-metropolitan-buenos-aires|title=Four million live in poverty in metropolitan Buenos Aires}}</ref>
Line 512 ⟶ 511:
Izvšna vlast [[grad]]a je Šef vlade (''"Jefe de Gobierno"''), biran na direktnim izborima na četverogodišnji mandat, koji predsjeda 60-članoj legislaturi.
 
Svaki član legislature biran je na mandat u trajanju od četiri godine; polovica legislature obnavlja se svake dvije godine. Izbori koriste [[D'Hondtov sustav]] proporcionalnog predstavništva. Sudska vlast sastoji se od Vrhovnog suda pravde (''Tribunal Superior de Justicia''),<ref name="BSAS53">{{cite web|publisher=TSJ|url=http://www.tsjbaires.gov.ar/tsj/index.asp|title=Tribunal Superior de Justicia}}</ref> Sudskog savjeta (''Consejo de la Magistratura''),<ref name="BSAS54">{{cite web|publisher=CMCABA|url=http://cmcaba.jusbaires.gov.ar/|title=Consejo de la Magistratura|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081015001638/http://cmcaba.jusbaires.gov.ar/|archivedate=15 Listopad 2008}}</ref> Javnog ministarstva i drugih gradskih sudova.
 
[[Pravo|Pravno]] gledano, grad uživa manju autonomiju od [[Pokrajina|provincija]]. Nacionalno sudstvo određuje autonomiju gradskog sudstva u skladu s [[Običajno pravo|običajnim pravom]], dok nacionalna izvršna vlast kontrolira gradsku [[policija]].
Line 554 ⟶ 553:
Glavni terminal međugradskih autobusa nalazi se pokraj željezničke stanice ''Retiro'', s polascima za sve krajeve Argentine i susjedne zemlje.
 
Grad ima četiri prilaza [[Autocesta]]ma, autocestom Buenos Aires - La Plata, Ricchieri, istočni prilaz i sjeverni prilaz. 1930-ih i 1940-ih izgrađena je, i 1996. modernizirana, kružna autocesta ''Avenida General Paz'', koja prati granice grada na zapadu i jugu. Autoceste s naplatom otvorene kasnih 1970-ih omogućavaju brzi prilaz gradu, te ih dnevno koristi preko milijun vozila.<ref name="BSAS33">{{cite web|publisher=Ministerio de Economía y Finanzas Públicas|url=http://www.mecon.gov.ar/download/infoeco/actividad_ied.xls#'1.10|title=Estadísticas de Servicios Públicos 2004=100|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090920005341/http://www.mecon.gov.ar/download/infoeco/actividad_ied.xls#'1.10|archivedate=20 Rujan 2009}}</ref> U Buenos Airesu je registrirano preko 1,8 milijuna vozila, što je skoro petina svih vozila u Argentini.<ref name="BSAS32">{{cite web|publisher=DNRPA|url=http://www.dnrpa.gov.ar/bolesta1/boletin1021/Pagina%203.htm|title=COMPARACION DEL PARQUE REGISTRAL DISPUESTO POR PROVINCIAS AL 31/12/08 Y 31/12/07|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090603095216/http://www.dnrpa.gov.ar/bolesta1/boletin1021/Pagina%203.htm|archivedate=3 Lipanj 2009}}</ref>
 
Međunarodni aerodrom [[Zračna luka Ministro Pistarini-Buenos Aires|Ministro Pistarini]] (''Aeropuerto Internacional Ministro Pistarini''), poznat i kao ''"Aeropuerto de Ezeiza"'', po mjestu [[Ezeiza]] u zoni Velikog Buenos Airesa gdje se nalazi, sjedište nacionalne avio-kompanije [[Aerolíneas Argentinas]], povezan je s destinacima na pet kontinenata ([[Afrika]], [[Amerika]], [[Azija]], [[Europa]] i [[Oceanija]]). Aerodrom ''Jorge Newbery'', lociran u četvrti ''Palermo'', koristi se osim letova za Montevideo i Asunción, samo za domaće linije, dok se manji aerodrom ''San Fernando'' koristi samo za generalno zrakoplovstvo.
Line 566 ⟶ 565:
 
== Međunarodni odnosi ==
Grad Buenos Aires kroz povijest je održavao više bratimljenja s gradovima na raznim kontinentima, zajedno s nekoliko regija i autonomnih zajednica:<ref name="BSAS36">{{cite web|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/internacionales/docs/convenios_hermanamientos.pdf?menu_id=14807|title=Lista de hermanamientos y convenios|accessdate=8 Rujan 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060627170429/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/internacionales/docs/convenios_hermanamientos.pdf?menu_id=14807|archivedate=27 Lipanj 2006}}</ref>
Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/internacionales/docs/convenios_hermanamientos.pdf?menu_id=14807|title=Lista de hermanamientos y convenios}}</ref>
 
{|
Line 659 ⟶ 657:
{{wikivoyage}}
* [http://www.buenosaires.gov.ar/ Službena stranica ] ''Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires''
* [https://web.archive.org/web/20060418204403/http://www.bue.gov.ar/home/index.php?&lang=en Službena stranica posvećena turizmu u Buenos Airesu ] ''Turismo Bs As''
* [http://www.mapabsas.com/ Plan Buenos Airesa - mapabsas.com ]
* [https://web.archive.org/web/20060418074802/http://www.buenosaires.com/ buenosaires.com ]
* [http://www.buenosaires-argentina.com/ buenosaires-argentina.com ]