Bunjevci: razlika između inačica

[[1605.]] godine prvi Bunjevci dolaze u tvrdi grad Senj. Iste godine dobili su i privolu grofova [[Nikola Zrinski|Nikole]] i [[Juraj Zrinski|Jurja Zrinskog]] da se mogu naseliti u Liču kod [[Fužine|Fužina]]. Bila je to prva seoba Bunjevaca u Lič u kojoj je sudjelovalo 49 obitelji. Bunjevačka plemena na [[Velebit|Velebitu]] kasnije osnovaše više naselja od kojih su najpoznatija [[Krivi Put]], [[Krmpote]] i [[Alan]] u senjskom i novljanskom zaleđu. Ovdje Bunjevci Krmpoćani nastaviše živjeti starim načinom života. Stada [[Ovca|ovaca]] ovih ljudi često zalaze na polja Senjanima što dovodi do sukoba i čestog sporenja na sudu. Bunjevačke kuće i ovdje su malene, bave se proizvodnjom vrhnja i [[sir]]a [[škripavac|škripavca]], a od divljih [[Šumsko voće|šumskih plodova]] ([[kupina]]) izrađuju sok poznat kao [[trambuva]]. Svoja Malena polja opasavali su kamenim zidovima kako bi ih zaštitili od erozije. Čvrsti i snažni ovi ljudi uspjeli su se prilagodoti divljoj prirodi [[Velebit]]a. Obitelji su velike, s mnogo djece.<ref>[http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=0130422 Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071231021302/http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=0130422 |date=31 Prosinac 2007 }}, pristupljeno 17. kolovoza 2015.</ref>

| Paveliću su jedno od najsnažnijih i najpoznatijih bunjevačkih plemena, najpoznatiji pripadnik zasigurno je [[poglavnik]] bivše [[NDH]] dr. [[Ante Pavelić]], čija je obitelj u [[Bradina|Bradine]] (BiH) došla s područja Krivog Puta. U zaseoku Serdari Pavelići su sebi podigli dom. Sam Ante rodio se u Bradini ([https://web.archive.org/web/20110616044509/http://www.moljac.hr/biografije/pavelic.htm]) -Kuće u Serdarima više nema, mjesto gdje se nalazila danas je obraslo travom koju uvijek svake godine neko pokosi. Pavelići u Lič sele u drugoj seobi ([[1627]].) ali se tamo nisu dugo zadržali i tamo više nema nijedne njihove obitelji. U Poljicama podno [[Mosor|Mosora]] (po [[Rikard Pavelić|R. Pavelićevim]]) podacima postoje 3 obitelji. nadalje ima ih u selu Čaporice kod Sinja gdje žive kao Pavelići i pod prezimenom Pavel. Iz Liča Pavelići se vraćaju natrag i naseljavaju se u spomenutom Krivom Putu, točnije u Mrzlom Dolu i Serdarima, a jedna grupa odlazi u Krmpotsko selo Bilo. U 18. stoljeću dio Pavelića naseljava Zabukovac i [[Podbilo]]. Pavelići se dalje šire u Liku , pa dolaze u [[Smiljan]], [[Otočac]] i [[Lovinac]]. otuda mnogi odlaze i u [[Sibinj]] kod [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]].

** ''Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca'',<ref>[[Stipan Balatinac]], [http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik34.pdf Leksikon podunavskih Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721104913/http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik34.pdf |date=21 Srpanj 2011 }}, ''Hrvatski glasnik'', str. 8., Godina XV., broj 34., 25. kolovoza 2005., pristupljeno 17. kolovoza 2015.</ref><ref>[http://www.had.org.rs/leksikon.php Hrvatsko akademsko društvo Subotica: Leksikon], pristupljeno 17. kolovoza 2015.</ref> (do sada izašlo je 12 svezaka)

* [https://web.archive.org/web/20090917063438/http://www.bunjevci.com/ bunjevci.com]