Casablanca (1942.): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 5 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
|||
Redak 72:
Originalna drama nastala je na temelju putovanju Murraya Burnetta u Europu 1938., kad je posjetio [[Beč]] malo poslije [[Anschluss]]a, gdje je iz prve ruke svjedočio nacističkoj diskriminaciji. U južnoj Francuskoj je naletio na noćni klub, koji je imao mušterije iz raznih zemalja koji su govorili raznim jezicima, te prototip Sama, tamnoputog pijanista.<ref>Harmetz, str. 53–54</ref> U drami, lik Ilse bila je Amerikanka Lois Meredith te se nije vidjela s Laszlom nakon što je njezina veza s Rickom završila u Parizu; Rick je bio odvjetnik.
Prvi scenaristi na filmu bila su braća blizanci Epstein, [[Julius J. Epstein|Julius]] i [[Philip G. Epstein|Philip]], koji su uklonili pozadinsku priču o Ricku i dodali neke humorne elemente. Treći potpisani scenarist, [[Howard Koch]], došao je kasnije, ali je radio paralelno s njima, unatoč različitim shvaćanjima; Koch je naglašavao političke i melodramatske elemente.<ref>Harmetz, str. 56–59</ref> Nepotpisani [[Casey Robinson]] doprinio je nizom sastanaka između Ricka i Ilse u lokalu.<ref>Harmetz, str. 175 i 179</ref> Čini se kako je Curtiz preferirao romantične dijelove, inzistirajući na zadržavanju prisjećanja na Pariz. Unatoč velikom broju scenarista, film je imao ono što Ebert naziva "prekrasno sjedinjenim i konzistentnim" scenarijem. Koch je kasnije tvrdio kako je bilo tenzija između njegova vlastitog pristupa i onog Curtizova što se odnosilo na sljedeće: "Iznenađujuće, ovi su se nesuglasni pristupi nekako slagali, a možda su djelomično te trzavice između Curtiza i mene dale filmu određenu ravnotežu."<ref>{{cite web | url = http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/1991/8/1991_8_92.shtml | last = Sorel | first = Edward | title = Casablanca | publisher = ''American Heritage'' | month = prosinac | year = 1991. | accessdate = 3. kolovoza 2007. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070929122100/http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/1991/8/1991_8_92.shtml | archivedate = 29 Rujan 2007 }}</ref> Julius Epstein kasnije je naglasio da je scenarij sadržavao "više kukuruza nego u državama Kansas i Iowa zajedno. Ali kad je kukuruz dobar, nema ništa bolje."<ref>{{cite web | url = http://archives.cnn.com/2001/SHOWBIZ/News/01/01/euroshorts/ | title = Casablanca' writer dies at 91 | publisher = CNN | date = 1. siječnja 2001.|accessdate=2007-08-03}}</ref>
Film je naišao na neke poteškoće s Josephom Breenom iz [[Produkcijski kod|Administracije Produkcijskog koda]] (hollywoodskog samocenzorskog tijela), koji se protivio sugestijama da je kapetan Renault iznuđivao seksualne usluge od svojih molilaca, te da su Rick i Ilsa spavali zajedno u Parizu. Međutim, u završnoj verziji je oboje snažno sugerirano.<ref>Harmetz, str. 162–166 i Behlmer, str. 207–208 i 212–213</ref>
Line 103 ⟶ 102:
* '''[[Humphrey Bogart]]''' kao '''Rick Blaine''': Njujorčanin Bogart postao je velika zvijezda tek nakon ''Casablance''. U svojoj ranijoj karijeri bio je etiketiran kao gangster pa je igrao likove kao što su Bugs, Rocks, Turkey, Whip, Gloves i Duke (dvaput). Nakon ''[[Visoka Sierra (1941)|Visoke Sierre]]'' (1941.) mogao je glumiti likove koji posjeduju ponešto topline u sebi, ali Rick je bio prva prava romantična uloga.
* '''[[Ingrid Bergman]]''' kao '''Ilsa Lund''': Bergmanina službena stranica navodi ulogu Ilse kao njezinu "najslavniju i najsnažniju ulogu".<ref>{{cite web|url=http://www.ingridbergman.com/about/bio2.htm|title=From quintessential "good girl" to Hollywood heavyweight|publisher=The Family of Ingrid Bergman|accessdate=3. kolovoza 2007.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070811082912/http://www.ingridbergman.com/about/bio2.htm|archivedate=11 Kolovoz 2007}}</ref> Hollywoodski debi švedske glumice u ''[[Intermezzo (1939)|Intermezzu]]'' popraćen je dobrim ocjenama, ali njezini kasniji filmovi nisu postizali značajanije uspjehe - sve do ''Casablance''. Ebert je naziva "blistavom" te komentira kemiju između nje i Bogarta: "ona svojim očima boji njegovo lice".<ref name="Ebertcommentary" /> Ostale glumice koje su kandidirale za ulogu bile su [[Ann Sheridan]], [[Hedy Lamarr]] i [[Michele Morgan]]; Wallis je dobio Bergman, koja je bila pod ugovor s Davidom O. Selznickom, posudivši [[Olivia de Havilland|Oliviju de Havilland]] u zamjenu.<ref>Harmetz, str. 88, 89, 92, 95</ref>
* '''[[Paul Henreid]]''' kao '''Victor Laszlo''': Henreid, austrijski glumac koji je napustio Austriju 1935., predomišljao se o prihvaćanju uloge, sve dok mu nisu obećali potpis uz Bogarta i Bergman. Henreid se nije slagao s ostalim glumcima; Bogarta je smatrao "prosječnim glumcem", dok je Bergman Henreida nazvala "primadonom".<ref>Harmetz, str. 97</ref>
Line 191 ⟶ 190:
Jedna od rijetkih negativnih kritika bila je ona Umberta Eca, koji je napisao da je "po bilo kojim striktnim kritičkim standardima... ''Casablanca'' vrlo prosječan film." Promjene kroz koje prolaze junaci doživio je kao nedosljedne, a ne kompleksne: "To je strip, zbrka, neuvjerljiva psihološka vjerodostojnost, uz malo dosljednosti u dramskim efektima." No, ustvrdio je kako mu ta nedosljednost koja vrijedi za popularnost filma dopušta da uključi cijeli niz arhetipa (nesretna ljubav, let, prijelaz, čekanje, čežnja, trijumf čistoće, vjerni sluga, ljubavni trokut, ljepotica i zvijer, zagonetna žena, nejasni pustolov i pijanac koji se iskupljuje):
: Stoga ''Casablanca'' nije samo jedan film. Ona je više filmova, antologija. (...) Kad se svi arhetipi besramno spoje u jedan, dosežemo [[homer]]ske dubine. Dva klišeja nas nasmijavaju. Stotine klišeja nas diraju. Zato osjećamo da klišeji razgovaraju međusobno i slave ponovno okupljanje.<ref name="hyperreality">[[Umberto Eco]], ''Travels in Hyperreality'' (1986.)</ref><ref>
Eco ističe žrtvu kao jednu od ključnih tema filma: "mit o žrtvi proteže se cijelim filmom."<ref>[[Umberto Eco|Eco, Umberto]] (1994.). ''Signs of Life in the USA: Readings on Popular Culture for Writers'' (Sonia Maasik and Jack Solomon, eds.) Bedford Books.</ref> Upravo je ta tema odjeknula među publikom u ratno vrijeme koja je bila uvjerena kako je ideja da bolno žrtvovanje i odlazak u rat mogu biti romantične geste u svrhu višeg dobra.<ref>Gabbard, Krin; Gabbard, Glen O. (1990.). "Play it again, Sigmund: Psychoanalysis and the classical Hollywood text." ''Journal of Popular Film & Television'', pog. 18, br. 1, str. 6–17 ISSN 0195-6051</ref>
Line 252 ⟶ 251:
Gotovo svaki trenutak iz ''Casablance'' je postao hit, a počela su govorkanja o snimanju nastavka. Planiran je nastavak nazvan ''Brazzaville'' (u posljednjoj sceni, Renault preporučuje bijeg u u taj grad pod upravom Slobodne Francuske), ali nikad nije produciran. Od tada, nijedan studio nije ozbiljno razmatrao snimanje nastavka ili obrade. [[Francois Truffaut]] je odbio poziv za snimanje obrade 1974., navevši kao razlog njegov kultni status među američkim studentima.<ref name="Harmetz">Harmetz, str. 342</ref> Međutim, postoje izvještaji kako će [[bollywood]]ski redatelj Rajeev Nath snimiti obradu filma.<ref>{{cite web|url=http://news.independent.co.uk/world/asia/article2856866.ece#2007-08-12T00:00:01-00:00 |title='Casablanca' to be remade by Bollywood|publisher=Independent News|accessdate=11. kolovoza 2007.}}</ref>
Roman [[Michael Walsh|Michaela Walsha]] ''As Time Goes By'' objavljen 1998. autorizirao je Warner.<ref>{{cite web|url=http://www.liveworld.com/transcripts/borders/1-08-1999.1-1.html|title=Borders.com presents Michael Walsh, Author of "As Time Goes By"|date=8. siječnja 1999.|publisher=LiveWorld, Inc|accessdate=13. kolovoza 2007.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20021028174808/http://www.liveworld.com/transcripts/borders/1-08-1999.1-1.html|archivedate=28 Listopad 2002}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.hachettebookgroupusa.com/authorslounge/articles/1999/april/article7805.html|author=Walsh, Michael|title=How Did I Write "As Time Goes By"?|publisher=Hachette Book Group USA|year=1998.|accessdate=13. kolovoza 2007.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927222001/http://www.hachettebookgroupusa.com/authorslounge/articles/1999/april/article7805.html|archivedate=27 Rujan 2007}}</ref> Roman nastavlja od trenutka u kojem završava film, a govori o Rickovoj misterioznoj prošlosti u Americi. Knjiga nije postigla veći uspjeh.<ref>{{cite web|title='Mrs. Robinson' Returns in Sequel|url=http://www.cbsnews.com/stories/2006/05/31/ap/entertainment/mainD8HUTL900.shtml|publisher=CBS News|author=Lawless, Jill|date=31. svibnja 2006.|accessdate=13. kolovoza 2007.}}</ref> [[David Thomson]] napisao je neslužbeni nastavak sa svojim romanom ''Suspects'' iz 1985.
Snimljene su i dvije televizijske serije kratkog vijeka temeljene na ''Casablanci'', a obje se smatraju prednastavcima filma. Prva se prikazivala od 1955. do 1956., s [[Charles McGraw|Charlesom McGrawom]] u ulozi Ricka i [[Marcel Dalio|Marcelom Daliom]], koji je u filmu igrao krupjea Emila, u ulozi Renaulta; prikazivala se na [[ABC]]-u kao dio serijala ''Warner Bros. Presents''.<ref>{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0047719/|title=Casablanca (1955-)|publisher=Internet Movie Database Inc|accessdate=6. kolovoza 2007.}}</ref> Producirano je ukupno deset jednosatnih epizoda. U drugoj seriji, koja se 1983. kratko prikazivala na [[NBC]]-u, pojavili su se [[David Soul]] kao Rick, [[Ray Liotta]] kao Sacha i [[Scatman Crothers]] kao nešto stariji Sam.<ref>{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0084994/|title=Casablanca (1983.)|publisher=Internet Movie Database Inc|accessdate=6. kolovoza 2007.}}</ref> Producirano je ukupno pet jednosatnih epizoda.
| |||