Pravoslavlje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Izbrisao sam političku propagandu kojoj nije mesto na ovom sajtu. Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika 89.144.204.73 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mateo K 01 Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 17:
Podizale su se pravoslavne crkve, organizirala školovanja pravoslavnih svećenika itd. U [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] postoji šest pravoslavnih [[episkopija]]: [[Dalmatinska eparhija|Dalmatinska]], [[Gornjokarlovačka eparhija|Gornjokarlovačka]], Osječkopoljska i baranjska, [[Slavonska]], Zagrebačka i [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska]]. U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] postoji pet pravoslavnih eparhija. Sve su podređene [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskoj pravoslavnoj crkvi]] s patrijarhom u [[Beograd|Beogradu]]. Uz Srpsku pravoslavnu crkvu, još djeluju [[Makedonska pravoslavna crkva|Makedonska]] i [[Bugarska pravoslavna crkva]] s vjernicima iz makedonske i bugarske nacionalne manjine. [[Crnogorska pravoslavna crkva]] obnovljena je [[1993.]] kao autokefalna crkva koja je u prošlosti postojala od sredine 18. stoljeća pa do [[1918.]] godine.
=== 20. stoljeće ===
U 20. stoljeću, poglavito za razdoblja dviju Jugoslavija, pravoslavlje se u Hrvatskoj proširilo prirodnim doseljavanjem Srba sa sela u obližnje gradove odnosno u velike gradove i industrijska središta.
Pravoslavlje je u Hrvatskoj nažalost bilo obilježeno i velikosrpskom politikom, koja je, primjerice, planirala naseljavati Makedonce u Hrvatskoj, jer su velikosrpski ideolozi smatrali da Makedonci s područja Kraljevine Srbije pokazuju sklonost bugarstvu, a u Hrvatskoj će prikloniti se srpstvu i postati Srbima; praksa to nije pokazala.
Drugi zanimljiv slučaj je bilo privođenje hrvatskog katoličkog stanovništva k pravoslavlju na otocima, gdje se stanovnicima dijelila zemlja uz uvjet da prijeđu na pravoslavlje (o toj pojavi piše hrvatski književnik Brešan). Ipak, ta politika nije uspila polučiti značajnije rezultate.
Najveće rezultate je polučivala planskim naseljavanjem državnih službenika, Srba i Crnogoraca u gradove. Nakon Drugoga svjetskog rata, pravoslavlje se širilo koloniziranjem Srba i Crnogoraca iz pasivnih krajeva u iseljena njemačka sela te u hrvatska sela koja su bila proglašena "ustaškima", čije je stanovništvo bilo prisilno raseljeno uz zabranu povratka.
Od 1942. do 1945. godine, na području [[NDH]], djelovala je [[Hrvatska pravoslavna crkva]], koja je sjedište svoje patrijaršije imala u Zagrebu. Na čelu joj je bio patrijarh [[Germogen]]. <!-- Imala je četiri eparhije: Petrovačku (sjedište u današnjem Bosanskom Petrovcu), Karlovačku (sjedište je bilo u tadašnjim Hrvatskim Karlovcima, danas Srijemskim Karlovcima) te još u --> 1990-ih godina su krenule incijative za obnovu njezina rada.
| |||