Jacobus Henricus van 't Hoff: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Postignuća: ispravak |
Nadopunio Jacobus Henricus van 't Hoff |
||
Redak 1:
{{Znanstvenik
| ime = Jacobus Henricus van 't Hoff
| slika = Jacobus van 't Hoff by Perscheid 1904.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[30. kolovoza]] [[1852]].
| mjesto_rođenja = [[Rotterdam]], [[Nizozemska]]
| datum_smrti = [[1. ožujka]] [[1911]].
| mjesto_smrti = [[Berlin]], [[Njemačka]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nizozemci| Nizozemac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizikalna kemija]], [[kemija]]
| radna_institucija = Sveučilište u [[Utrecht]]u, <br> Sveučilište u [[Amsterdam]]u, <br> [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Sveučilište u Berlinu]]
| alma_mater = Tehnološko sveučilište u [[Delft]]u, <br> Sveučilište u [[Leiden]]u, <br> Sveučilište u [[Bonn]]u, <br> [[Sorbonne|Sveučilište u Parizu]], <br> Sveučilište u [[Utrecht]]u
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Stereokemija]], <br> [[Fizikalna kemija]], <br> [[Kemijski afinitet]], <br> [[Kiralnost (kemija)|Kiralnost]], <br> [[Stereoizomer]], <br> [[Kemijska termodinamika]], <br> [[Kemijska kinetika]], <br> [[Kemijska ravnoteža]], <br> [[Osmoza|Osmotski tlak]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]] (1901.) <br> Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1897.)
| religija =
| fusnote =
}}
'''Jacobus Henricus van 't Hoff''' ([[Rotterdam]], [[30. kolovoza]] [[1852]]. - [[Berlin]], [[1. ožujka]] [[1911]].) je bio [[nizozemska|nizozemski]] [[fizikalna kemija|fizikokemičar]] i [[organska kemija|organokemičar]]. Bio je sveučilišni [[profesor]] kemije, [[mineralogija|mineralogije]] i [[geologija|geologije]] u [[Amsterdam]]u, zatim profesor [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Pruske akademije znanosti u Berlinu]]. Godine 1874., neovisno o [[Achille Le Bel|A. Le Belu]], objavio koncepciju trodimenzijske strukture [[organska kemija|organskih spojeva]], koja se osniva na predodžbi prema kojoj [[ugljik]]ov [[atom]] može tvoriti četiri jednostruke [[Kemijska veza|kemijske veze]] usmjerene prema vrhovima [[Tetraedar|tetraedra]] i koja je omogućila objašnjenje [[optika|optičke]] aktivnosti [[kemijski spoj|kemijskih spojeva]]. Bio je to temelj daljnjega razvoja suvremene [[stereokemija|stereokemije]]. Istraživao je i brzine [[kemijska reakcija|kemijskih reakcija]], [Kemijska ravnoteža[|kemijsku ravnotežu]], [[Elektrolitska disocijacija|elektrolitsku disocijaciju]], izveo jednadžbu za [[osmoza|osmotski tlak]] (van’t Hoffov zakon) i uveo pojam [[Kemijski afinitet|kemijskog afiniteta]]. Prvi je dobitnik [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] (1901.). <ref> '''Hoff, Jacobus Hen(d)ricus van’t''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25879] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
== Životopis ==
Rodio se u [[Rotterdam]]u, u liječničkoj obitelji. Studirao je kemiju na Politehničkom institutu u [[Delft]]u, a kasnije na sveučilištima u [[Leiden]]u, [[Bonn]]u i [[Pariz]]u. Doktorirao je na Sveučilištu u [[Utrecht]]u [[1874.]]
=== Postignuća ===
Godine [[1874.]] objavio je rad u kojem je objasnio optičku rotaciju kod nekih materija. Ovu pojavu je tumačio kao posljedicu [[tetraedar]]skog rasporeda kemijskih veza [[ugljik]]ovih atoma i njihovih susjeda. U svome djelu ''
Sljedeće značajno djelo van 't Hoff je objavio [[1884.]] To su bile ''
Godine [[1901.]] bio je dobitnik prve Nobelove nagrade za kemiju za svoja istraživanja otopina i otkriće [[
▲U svome djelu ''„Kemija u prostoru“'' (''La chimie dans l'éspace'') iz [[1874.]], dao je primjere koji povezuju kemiju i geometriju i tako bio jedan od pionira [[stereokemija|stereokemije]]. U ovo doba ovo je bila revolucionarna ideja koju su dočekale brojne kritike.
==== Kemijski afinitet ====
▲Sljedeće značajno djelo van 't Hoff je objavio [[1884.]] To su bile ''„Studije o kemijskoj dinamici“'' (''Études de Dynamique chimique''), u kojima je opisao novu metodu za opisivanje reda kemijske reakcije koristeći grafike i primjenio zakone [[termodinamika|termodinamike]] na kemijske sustave u ravnoteži. U znanost je uveo pojam kemijskog afiniteta. Kasnije se bavio kemijom otopina i teorijom disocijacije elektrolita.
{{glavni|Kemijski afinitet}}
'''Kemijski afinitet''' je sklonost uzajamnom [[Kemijska reakcija|kemijskom reagiranju]] i vezivanju različitih [[Kemijska tvar|kemijskih tvari]], odnosno njihovih [[atom]]a ili [[molekula]].
▲Godine [[1901.]] bio je dobitnik prve Nobelove nagrade za kemiju za svoja istraživanja otopina i otkriće [[osmotski tlak|osmotskog tlaka]]. Utvrdio je da se vrlo razrijeđene otopine ponašaju po matematičkim jednadžbama koje važe za plinove.
==== Elektrolitska disocijacija ====
{{glavni|Elektrolitska disocijacija}}
'''Elektrolitska disocijacija''' je rastavljanje [[elektrolit]]a na [[ion]]e [[otapanje]]m ili [[taljenje]]m, što je uzrok [[Električna vodljivost|električnoj vodljivosti]] njihovih [[Otopine|otopina]] ili talina. [[Disocijacija]] takozvanih '''pravih elektrolita''' ili ionofora ([[Grčki jezik|grč]]. nosioci iona), koji se i prije disocijacije sastoje od iona (ionski [[kristal]]i), događa se samo otapanjem, a na rastavljenim se ionima nakupljaju [[molekule]] otapala (solvatacija). Ako se takva [[kristalna rešetka]] razori grijanjem, to jest ako se pravi [[elektrolit]] rastali, dobije se [[tekućina]] koja se sastoji samo od iona, te je stoga električki vodljiva.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Poveznice ==
{{commons|Jacobus van 't Hoff}}
{{Nobelova nagrada za kemiju}}
[[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju|Hoff, Jacobus Henricus van 't]]
| |||