Inačica od 1. listopada 2017. u 19:41 uredi Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits tokom -> tijekom ← Starija izmjena		Inačica od 21. studenoga 2019. u 19:27 uredi ukloni ovu izmjenu InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 111.822 edits Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 Novija izmjena →
Redak 13: Osim što u svojoj znanstvenoj ponudi ima najveći i najmoderniji optički teleskop danas, [[Vrlo veliki teleskop]] ili VLT, ESO trenutno radi na konstrukciji i ostvarenju nekih od najambicioznijih astronomskih projekata u svijetu: '''Europski ekstremno veliki teleskop''' ili '''E-ELT''' (engl. ''European Extremely Large Telescope'') i [[radio teleskop]]i ALMA (engl. ''The Atacama Large Millimetar/submillimetar Array''). Kada se završi 2018., E-ELT će biti najveći [[Optička astronomija\|optički teleskop]] na svijetu (objektiv promjera 40 m), nekoliko puta većeg primarnog ogledala od trenutno najvećeg teleskopa, a ALMA će slati i do deset puta oštrije slike, u području [[Radio astronomija\|radio]] i [[Infracrvena astronomija\|infracrvene astronomije]]. Uprava ESO-a se nalazi u [[Garching bei München]]u, u [[Njemačka\|Njemačkoj]]. Međutim, s obzirom na to da se svi teleskopi nalaze na [[Južna polutka\|južnoj Zemljinoj polutki]] i da su namenjeni za promatranje južnog neba, organizacija nosi naziv Europski južni opservatorij. <ref> [http://www.eso.org/public/about-eso.html] {{Webarchive\|url=https://www.webcitation.org/66XyM8h0Y?url=http://www.eso.org/public/about-eso.html \|date=30 Ožujak 2012 }} "About ESO", 2011.</ref> ==Vrlo veliki teleskop==

Europski južni opservatorij: razlika između inačica