Festa svetog Vlaha: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
poveznica ispravljena
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Redak 9:
|država = {{ZD+X/H|HRV}}
}}
'''Festa svetoga Vlaha''', zaštitnika [[Dubrovnik]]a, [[UNESCO]]-va je [[nematerijalna svjetska baština]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja, prigodom proslave njegova [[blagdan]]a [[3. veljače]], neprekidno traje od 972. godine<ref>[http://www.tzdubrovnik.hr/newsletter/eng.php?id=2244 Festa sv. Vlaha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100409003438/http://www.tzdubrovnik.hr/newsletter/eng.php?id=2244 |date=9 Travanj 2010 }} na Dubrovačkim turističkim stranicama {{eng oznaka}}</ref> do danas. Temelji se na legendi o pojavljivanju [[Sveti Vlaho|svetoga Vlaha]] koji je pomogao Dubrovčanima u obrani od [[Mletačka Republika|Mlečana]]. U Festu se masovno uključuju stanovnici grada, okolice, ali i nekih drugih krajeva [[Hrvatska|Hrvatske]] i obližnjih zemalja, predstavnici državnih i mjesnih vlasti te predstavnici [[Katolička crkva|Katoličke crkve]].
[[Datoteka:St. Blaise - National Flag of the Ragusan Republic.png|mini|lijevo|<center>Jedna od povijesnih zastava [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], prikazan Sveti Vlaho koji u ruci drži Grad]]
''"Osim duhovnog značaja Festa naročito oblikuje društvene odnose i pravila kao i kvalitetu vlasti. Festa kao izraz štovanja sveca obilježila je čitav kulturni, a dijelom i prirodni prostor Grada i okolice, te kroz sudjelovanje pojedinaca i grupa iz drugih mjesta u zemlji kao i onih iz okolnih zemalja potiče međukulturni dijalog."''<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5230 Festa Svetog Vlaha] na stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske.</ref>
Redak 20:
Za blagdan je cijela Republika hrlila u grad - tko nije mogao ići, slavio je kod kuće, sa svojim crkvenim barjacima i u [[narodna nošnja|narodnoj nošnji]], da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. U procesiji [[biskup]] i svećenici nose [[moći]] sv. Vlaha dok vjernici sa štovanjem ljube dlan i dodiruju [[relikvija|relikvije]] u molitvama za sebe i svoj grad. Festa uključuje mnoge oblike ljudske kreativnosti, od narodnih običaja i pjesama do tradicionalnog oružja, [[Dubrovački trombunjeri|trombuna]], koje se pravi posebno za festu i kojim se puca tijekom feste i drugih važnijih događaja. Po završetku procesije odlaze [[barjak]]tari sa svojim barjacima u svoja sela prenijeti blagoslov parca svima koji na taj dan nisu mogli u Grad. Festa se tijekom stoljeća mijenjala pa ju je svaka generacija blago prilagodila kako bi unijela svoje ideje i učinila je suvremenom.
 
[[Hrvatska pošta]] [[2012.]] godine je izdala poštansku marku sa slikom relikvije ruke sv. Vlaha povodom uvrštenja Feste na popis nematerijalne kulturne baštine pri UNESCOu.<ref>[{{Citiranje časopisa |url=http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2498&p=-1 |accessdate=3 Lipanj 2013 |title=Hrvatska pošta, Hrvatska nematerijalna kulturna baština] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305131350/http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2498&p=-1 |archivedate=5 Ožujak 2016 }}</ref>
 
==Izvori==