Hermann Oberth: razlika između inačica

Hermann Oberth je rođen je u malom mjestu Nagyszebenu, u [[Transilvanija|Transilvaniji]], u ondašnjoj Austro-Ugarskoj, a danas Sibiu u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. <ref> Joseph E. Angelo: "Space Technology", 2003., publisher = Greenwood Press </ref> Dvije godine kasnije preselio se sa roditeljima u [[Sighișoara]], te je ondje pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Oberthov interes za [[raketa]]ma započeo je kada mu je bilo 11 godina. Majka mu je nabavila djelo [[Francuzi|francuskog]] [[Pisac|pisca]] [[Jules Verne|Julesa Vernea]] "Put na Mjesec", koje je pročitao toliko puta da ga je znao gotovo napamet. Sadržaj romana zaista je bio neobičan. Jules Verne je ispripovjedio kako su tri čovjeka u [[top]]ovskoj kugli ispaljena na [[Mjesec]]. Kao prijevozno sredstvo odabrao je topovsku kuglu, jer je ona bila najbrže letalo koje je u njegovo vrijeme postojalo. [[Astronom]]i su mu rekli da bi za izbacivanje nekog predmeta iz polja [[Gravitacija|Zemljine sile teže]] u [[svemir]]ski prostor, bila potrebna početna brzina od 11,2 [[kilometar]]a u [[sekunda|sekundi]]. Kabina njegovog svemirskog broda bila je šuplja topovska kugla, promjera 2,75 metara i stijenke debele 30 centimetara, a težila je 8720 [[kilogram]]a. Top "Kolumbijada", iz kojeg je ispaljen, izliven iz [[željezo|željeza]] izravno u zemlju i dugačak 275 metara, nabijen je sa 181 tonom [[nitroglicerin]]skog [[barut]]a, koji je ispod [[projektil]]a trebao razviti 6 milijardi [[Litra|litara]] [[plin]]a. Jules Verne je time htio kazati da je let u svemir samo pitanje velikih [[brzina]], dok je velika većina čitalaca to shvatila kao pitanje izgradnje vrlo velikih topova. Jules Verne je opisao da je žestoki udarac, kojemu su putnici pri ispaljivanju iz topa bili izloženi, bio ublažen na taj način što su oni ležali na "jastuku" napunjenim vodom. Oberth je računao i konačno izračunao da bi jastuk koji bi ublažio takav nagli potisak morao biti debeo 1700 kilometara, ne bi li putnici pri tome ostali živi. Potom je zaključio da ako čovjek zaista želi ostvariti let u svemir, tada treba prije svega napravu koja bi se mogla polako odvojiti od površine Zemlje i postepeno razviti potrebnu brzinu, umjesto da se to učini odjednom. U tom je trenutku mladog Hermanna Obertha zahvatila ideja o svemirskom letu u raketama i nikada ga više nije napustila. <ref> [http://www.csa.hr/download/povijest_rakete.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120324102253/http://www.csa.hr/download/povijest_rakete.pdf |date=24 Ožujak 2012 }} "Povijest rakete", Pol Negri, www.csa.hr, 2011.</ref>