Hidroelektrana: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 7 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Redak 6:
Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz [[Fosilna goriva|fosilnih]] i [[Nuklearna elektrana|nuklearnog goriva]], zato je [[hidroenergija]] najznačajniji [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivi izvor energije]]. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u [[Nuklearna elektrana|nuklearnim elektranama]] (ali i [[Termoelektrane|termoelektranama]]). Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu, jer je skladištenje električne energije skupo i vrlo štetno za [[okoliš]], osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi [[brana|brane]] i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava [[investicija]], utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od [[potres]]a, a u zadnje vrijeme postoje i značajne [[Terorizam|terorističke prijetnje]].
 
Jednom kada je hidroelektrana završena, nije potreban novac za sve skuplje [[Goriva|gorivo]], ne stvara se opasan [[otpad]] (kao kod nuklearnih elektrana) i stvara gotovo zanemarljivu količinu [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] (za razliku od termoelektrana). U svijetu je instalirano hidroelektrana sa snagom od 777 G[[vat|W]], koje daju 2998 TWh [[Električna energija|električne energije]], u 2006. To je otprilike 20 % svjetske proizvodnje električne energije svih vrsta, ili 88 % od svih obnovljivih izvora energije. <ref>[http://www.ren21.net/globalstatusreport/download/RE_GSR_2006_Update.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718181410/http://www.ren21.net/globalstatusreport/download/RE_GSR_2006_Update.pdf |date=18 Srpanj 2011 }} "Renewables Global Status Report 2006 Update", ''REN21'', 2007.</ref>
 
==Povijest==
Redak 20:
 
===Prve hidroelektrane===
1770.-tih [[Francuska|francuski]] [[inženjer]] Bernard Forest de Bélidor izdaje knjigu ''Architecture Hydraulique'', koja opisuje [[Hidraulika|hidraulične]] [[Strojevi|strojeve]] sa horizontalnom i vertikalnom osi.<ref>[http://www1.eere.energy.gov/windandhydro/hydro_history.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100126001540/http://www1.eere.energy.gov/windandhydro/hydro_history.html |date=26 Siječanj 2010 }} "History of Hydropower", publisher=U.S. Department of Energy </ref> Krajem 19. stoljeća, razvijeni su prvi [[Električni generator|električni generatori]], što je otvorilo mogućnost izgradnje prvih hidroelektrana. 1881. na [[Slapovi Niagare|slapovima Niagare]] prva moderna hidrocentrala je počela proizvoditi električnu struju, što označava veliku pobjedu [[Nikola Tesla|Teslina]] sustava [[Izmjenična električna struja|izmjenične struje]], koji, za razliku od [[Thomas Alva Edison|Edisonova]], omogućava prijenos velikih količina električne energije na daljinu.<ref>[http://home.clara.net/darvill/altenerg/hydro.htm] "Hydroelectric power - energy from falling water", publisher=Clara.net</ref> 28. kolovoza 1895., puštena je u pogon prva [[Hrvatska|hrvatska]] [[hidroelektrana Jaruga]], koja je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi.
 
==Podjela hidroelektrana==
Redak 181:
{{glavni|Podzemna strojarnica}}
 
Strojarnica je postrojenje u kojem se [[potencijalna energija]] [[voda|vode]] najprije pretvara u [[kinetička energija|kinetičku energiju]] njezinog strujanja,a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila [[vodna turbina|vodne turbine]] te, konačno, u električnu energiju u [[električni generator|električnom generatoru]]. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji [[obnovljivi izvori energije]]. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a udio oko 80 puta. <ref>[http://www.ren21.net/globalstatusreport/download/RE_GSR_2006_Update.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718181410/http://www.ren21.net/globalstatusreport/download/RE_GSR_2006_Update.pdf |date=18 Srpanj 2011 }} "Renewables Global Status Report 2006 Update", REN21, objavljeno 2006.</ref>
 
===Odvod iz strojarnice===
Redak 201:
[[Datoteka:Hoovernewbridge.jpg|mini|desno||250px|[[Hooverova brana]].]]
===Smanjena emisija stakleničkih plinova===
Ključna prednost obnovljivih izvora energije, pa tako i hidroelektrana, je smanjena ili u potpunosti eliminirana emisija [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]]. Emisija stakleničkih plinova je u potpunosti eliminirana, ako se isključivo promatra samo proces proizvodnje električne energije. Isto se ne može reći za cijelu hidroelektranu, kao sustav sačinjen od brane, turbine i električnog generatora, te hidro akumulacijskog jezera. Međutim, zanimljiva je studija koja je provedene u suradnji Paul Scherrer Institut-a i Sveučilišta u [[Stuttgart]]u. Ona je pokazala da su, među svim izvorima energije, hidroelektrane najmanji proizvođači stakleničkih plinova. Slijede redom vjetroelektrane, nuklearne elektrane, energija dobivena foto naponskim ćelijama. Važno je napomenuti da je ta studija rađena za klimatske prilike u [[Europa|Europi]] te se može primijeniti i na područja [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i Sjeverne [[Azija|Azije]]. <ref> [http://www.externe.info/expoltec.pdf|title=Final Technical Report, Version 2] Rabl A.: "Externalities of Energy: Extension of Accounting Framework and Policy Applications", publisher=European Commission, 2005.</ref>
 
===Ekonomija===
Velika prednost je što ne koriste [[fosilna goriva]] kao pokretač turbine, odnosno električnog generatora. Time električna energija nastala u hidroelektranama postaje rentabilnija, te neovisna o cijeni i ponudi fosilnih goriva na tržištu. Hidroelektrane također imaju predviđen dulji životni vijek nego elektrane na fosilna goriva. Ono što je bitno, u razmatranju hidroelektrana s ekonomskog aspekta, jest da današnje, moderne, hidroelektrane zahtijevaju vrlo malen broj osoblja, zbog velikog stupnja automatiziranosti. Nadalje, cijena investicije u izgradnju hidroelektrane se povrati u razdoblju do desetak godina. <ref>[http://reme.epfl.ch/webdav/site/reme/users/106542/public/SHS4/Gr01.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080528070938/http://reme.epfl.ch/webdav/site/reme/users/106542/public/SHS4/Gr01.pdf |date=28 Svibanj 2008 }} "Hydropower – A Way of Becoming Independent of Fossil Energy?", 2010.</ref>
 
===Druge funkcije umjetnih jezera===
Redak 215:
 
===Nanosi mulja===
Rijeka svojim tokom nosi vodeni materijal u obliku [[Pijesak|pijeska]] i [[mulj]]a. To s vremenom dovodi do taloženja toga materijala u vodenom bazenu, a posljedica toga je smanjivanje dubine vodenog bazena. Zahvaljujući tome, vodeni bazen gubi svoju ulogu. Akumulaciju vodene mase tijekom kišnih razdoblja, a korištenja iste tijekom suhih razdoblja godine. To se može izbjeći gradnjom raznoraznih kanala koji imaju ulogu premosnice, te se tako odvodi taj sediment. Rezultat je da svaka hidroelektrana ima svoj životni vijek, nakon kojeg postaje neekonomična. <ref>Patrick James, H. Chansen: "Teaching Case Studies in Reservoir Siltation and Catchment Erosion", [http://www.ijee.dit.ie/articles/Vol14-4/ijee1012.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090902184753/http://www.ijee.dit.ie/articles/Vol14-4/ijee1012.pdf |date=2 Rujan 2009 }}, publisher=TEMPUS Publications, 1998.</ref> <ref> Șentürk Fuat: "Hydraulics of dams and reservoirs", 1994., publisher=Water Resources Publications, </ref>
 
===Promjena okoliša===
Redak 341:
|-
| <small>5</small>
| [[Hidroelektrana Grand Coulee |HE Grand Coulee]] || [[SAD]] || 1942./1980. || 6 809 || 20 <ref>"Generation Records Fall at Grand Coulee Dam", publisher = U.S. Bureau of Reclamation, [http://www.usbr.gov/pn/news/02new/gcrecord.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061007011118/http://www.usbr.gov/pn/news/02new/gcrecord.html |date=7 Listopad 2006 }} 2006.</ref> ||
|-
| <small>6</small>
Redak 350:
|-
| <small>8</small>
| [[Hidroelektrana Robert Bourassa |HE Robert Bourassa]] || [[Kanada]] || 1981. || 5 616 <ref>"Powering Our Future : Annual Report 2008", author=Hydro-Québec, 2009., [http://www.hydroquebec.com/publications/en/annual_report/pdf/annual-report-2008.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605113542/http://www.hydroquebec.com/publications/en/annual_report/pdf/annual-report-2008.pdf |date=5 Lipanj 2011 }}</ref> ||
|-
| <small>9</small>