Hrvatska odvjetnička komora: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uređivanje povijesnog dijela, dodavanje citata |
m popunjavanje predsjednika Komore i uređivanje povijesnoga dijela |
||
Redak 7:
Godine 1872. u [[Zagreb|Zagrebu]] i [[Osijek|Osijeku]] organizirani su Odvjetnički odbori kao preteče lokalnih komora, a samo odvjetništvo kao profesija u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ima dugu tradiciju i seže u davna vremena.
Odbori su utemeljeni Odvjetničkim redom iz 1852. koji je donijela vlada [[Austro-Ugarska|austrougarske]], a propisivao je da je u ovlasti ministra pravosuđa da imenuje odvjetnike i određuje njihovo sjedište. Odvjetnički red je, stoga, normirao prava i dužnosti odvjetnika te postavio odvjetničke odbore.
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slavonija|Slavoniji]] postojala su dva takva odbora: u [[Osijek|Osijeku]] za teritorij sudbenih stolova u Osijeku, [[Virovitica|Virovitici]], [[Požega|Požegi]] i [[Srijemska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]]; i u Zagrebu za ostalo područje Hrvatske i Slavonije. Dužnost odbora bila je nadziranje rada odvjetnika te njihovo prijavljivanje nadležnom disciplinskom tijelu u slučaju kršenja pravila odvjetničkog ponašanja (odvjetničke etike). Odbori nisu vodili Imenik odvjetnika, već je taj imenik vodio Banski stol, no vodili su Imenik odvjetničkih pripravnika i imali su disciplinsku vlast nad njima. Odbori nisu imali disciplinsku vlast nad odvjetnicima svojeg područja. Rad odbora nadzirao je [[Banski stol]], a sudovi su provodili disciplinski postupak nad odvjetnicima.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=|url=|date=|year=1969|month=11-12|journal=Odvjetnik|volume=|issue=1969|pages=|id=|accessdate=21.11.2019.}}</ref>
Ubrzo nakon donošenja Odvjetničkog reda 1852. koji je donijela [[Austro-Ugarska]] počela je borba odvjetnika za autonomiju, tj. samostalnost u djelovanju od države
▲Ubrzo nakon donošenja Odvjetničkog reda 1852. koji je donijela [[Austro-Ugarska]] počela je borba odvjetnika za autonomiju, tj. samostalnost u djelovanju od države. .
<ref name=":0" />
U Zagrebu je 28. veljače 1875. godine osnovano Pravničko društvo čiji su članovi bili pravnici, suci, profesori i [[Odvjetnik|odvjetnici]]. Društvo je izdavalo list "Mjesečnik" kao preteču današnjeg glasila odvjetnika u Hrvatskoj - časopis "Odvjetnik".
Line 212 ⟶ 210:
== Popis predsjednika Hrvatske odvjetničke komore ==
1. Nikola Krestić
dr. Ivo Politeo (1929. - 1941.)▼
▲2. dr. Ivo Politeo (1929. - 1941.)
3. dr. Ante Štokić (1947. - 1957.)
4. dr. Aurel Krstulović (1957. - 1966.)
5. Slavko Šimatović (1966. - 1972.)
6. dr. Branko Zimmermann (1972. - 1977.)
7. Ratko Žurić (1978. - 1981.)
8. Arno Vičić (1981. - 1987.)
9. Mario Kos (1987. - 1994.)
10. Marijan Hanžeković (1994. - 2000.)
11. Ranko Pelicarić (2000. - 2006.)
12. Leo Andreis (2006. - 2012.)
13. Robert Travaš (2012. - 2018.)
14. Josip Šurjak (2018. - )
== Odvjetnička akademija ==
Line 241 ⟶ 249:
== Nagrade Hrvatske odvjetničke komore ==
Hrvatska odvjetnička komora dodjeljuje dvije nagrade: nagrada "dr. Ivo
=== Nagrada "dr. Ivo Politeo" ===
Line 261 ⟶ 269:
== Doprinos hrvatskih odvjetnika odvjetništvu u svijetu ==
Dr. Ivo Politeo sudjelovao je od 1931. do 1956. u radu Međunarodne unije odvjetnika ''(Union internationale des avocats)'' u kojoj je bio potpredsjednik (1951.
Odvjetnik Ranko Pelicarić izabran je u predsjedništvo Vijeća odvjetničkih komora Europe (CCBE).<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ccbe.eu/about/structure/|title=Council of Bars and Law societies of Europe|author=CCBE|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
| |||