|
'''Srednja Slatina''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Bosanski Šamac]], [[BiH]].
== Povijest ==
Naselje Slatina se spominje u turskim vrelima 1548. godine kao mjesto u nahiji Nenavište (današnji [http://hr.wikipedia.org/wiki/Gradačac Gradačac]). Bila je samostalna župa u sastavu modričkog samostana. Teren je izuzetno pogodan za stanovanje, te su tragovi naseljavanja ovih krajeva puno stariji. Predaja govori o župi u pred tursko doba. A crkva se nalazila, kako to pričaju stariji mještani na potezu od sadašnjeg centra sela prema Njivku. Nisu vršena nikakva istraživanja, pa nije poznato da li postoje kakvi ostaci. Realno je govoriti o župi u Slatini u 14. stoljeću. Pri tom nesmjemo uspoređivati današnje granice župe sa onim iz tog vremena, kao što ni ceste tadašnje nisu identične sa sadašnjim. Župa se prostirala na širi teritorij koji je bio slabije naseljen nego danas.
1623. godine župa Slatina pripada samostanu u Modriči.
Sedamdeset godina kasnije (1689. – 1694.!) Slatina ostaje bez stanovnika, ljudi su preselili u strahu od Turske odmazde preko rijeke Save u Slavoniju, gdje je kršćanska vlast. Ovi krajevi ostaju pusti, nenaseljeni. Jedan broj stanovnika se vratio nakon godine 1718. u Slatinu, a većina ih doseljava iz Srednje Bosne i iz Hercegovine. Nekako u to vrijeme Turci doseljavaju i pravoslavne, najvećim dijelom Vlahe i Srbe, kako bi imao tko obrađivati zemlju, čuvati „meku“ granicu, i plaćati poreze. Nacionalni element jača krajem sedamnaest stoljeća, posebno sa dolaskom [http://hr.wikipedia.org/wiki/Austro-Ugarska Austrougarskog carstva].
1742. godine u Slatini živi 108 katolika - Hrvata, i u sastavu je župe Bijela. Već ranije Modriča je razorena a samostan uništen usljed protjerivanja svijeta i franjevaca, koji su se preselili u Slavoniju, na teritorij gdje je kršćanska vlast. Godine 1802. se osamostljuje župa Garevo - današnji Garevac, u čiji sastav ulazi i [http://hr.wikipedia.org/wiki/Modriča Modriča].
Prema popisu apostolskog vikara biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine u župi Bijela pored ostalih mjesta navodi se i selo Slatina, s 14 katoličkih kuća i 87 katolika, a od toga su bile 54 odrasle osobe i 33 djece
1802. godine samostalna kapelanija Tremošnica postaje župa. Slatina je u sastavu ove župe. U njenom sastavu će ostati sve do osamostaljenja 1972. godine.
1813. godine u Slatini živi 150 katolika. Slatina je u sastavu župe Tramošnica
1877. godine Hrvata – Katolika je u Slatini 293
1910. godine u (Srednjoj) Slatini je bilo 585 katolika i 31 pravoslavac.
1932. prema statistikama u selu Srednja Slatina ima 1160 stanovnika. Od toga je 900 katolika a 260 pravoslavnih
2. kolovoza 1972. godine napisan je dekret i osnovana je župa Srednja Slatina. Godinu dana ranije je podignuta i crkva, za privremenog župnika je imenovan vlč. Nikola Pranjić, koji stanuje u crkvenoj sakristiji. Mjesec dana kasnije za župnika dolazi vlč. Josip Šušak. On stanuje u selu kod obitelji Galić, gradi župnu kuću i formira župnu zajednicu. Župni stan je građen 1973. godine. Sa dolaskom župnika u selu se budi novi polet. Crkva postaje središte zbivanja i susreta. Pokrenute se mnoge inicijative, selo se brzo razvija, grade se mnoge kuće. U to vrijeme odlazi jedan broj ljudi na privremeni rad u Zapadne zemlje Europe.
1992. župnik u Srednjoj Slatini je vlč. Jure Čolić. Pred sam rat u selu je živjelo 996 Hrvata Katolika i c. tristo Srba – većinom Pravoslavne vjere.
Nakon kolovoza 92. godine u Srednjoj Slatini nema više katolika ni Hrvata, te selo postaje jednonacionalno. U jesen iste godine minirana je crkva, nakon što je opljačkana. Nepoznato je gdje se nalazi crkveni inventar.
Od ljeta 2001. godine par ljudi se vratilo u Srednju Slatinu – u zaselak Gornjani, gdje borave u 8 kontajnera, čekajući pomoć za gradnju porušenih kuća.
U kolovozu [[2002.]] u župu dolazi novi župnik vlč. Ilija Orkić. Godinu dana stanuje kao podstanar u selu, dok se gradi župna kuća.
3. kolovoza 2003. godine župnik je uselio u novoizgrađenu župnu kuću. Povratnika je tridesetak. Od tog dana slavi se uvijek na isti datum Župsko sijelo – susret župljana. Želja je da se ljudi vide, porazgovaraju, da se obitelji upoznaju. Svake godine sve veći broj ih dolazi na ove surete. 2005. godine Sijelo je održano pod geslom: „Srednja Slatina – To je moja svetinja.“ Održan je i koncert Željka Jurića, pjevača narodne glazbe, poznatijeg u inozemstvu nego u Bosni.
[[2. travnja]] 2005. nadbiskup i kardinal [http://hr.wikipedia.org/wiki/Vinko_Puljić Vinko Puljić] blagoslivlje temelje za novu crkvu svetog Franje Asiškog. Blagoslovu je nazočilo preko šesto vjernika, za sve je pripremljen stol za blagovanje. Par sati nako blagoslova umire sveti otac Ivan Pavao II.
[[3. kolovoza]] 2006. mještani Srednje Slatine proslavili su svečano i raspjevano pokrivanje crkve. Nastupila su dva folklorna društva: „Dr. Krunoslav Draganović“ iz Matića i KUD „Rajevo selo“ iz [http://hr.wikipedia.org/wiki/Rajevo_Selo Rajeva sela] – [http://hr.wikipedia.org/wiki/Republika_Hrvatska Republika Hrvatska]. U popodnevnom programu nakon ručka odigrana je utakmica između Gornjana i Kraljičana (rezultat je bio neriješen), a poslije je pjevač Željko Jurić održao svoj koncert za sve prijatelje i goste.
Početkom [[2007.]] u Srednjoj Slatini živi pedeset povratnika Hrvata, te još stotinjak ljudi dolazi često i obnavlja svoja imanja. Mnogi žele obnoviti svoje kuće, ali nemaju materijalnih sredstava.
== Hrvatski kulturni centar ==
== Poznate osobe ==
Željko Jurić - pjevač
* [http://glosk.com/BK/Slatina_Srednja/-140313/aerial_en.htm Satelitska snimka]
* [http://www.zupa-slatina.net/ Župa Slatina]
* [http://www.srednjaslatina.com/ Srednja Slatina]
*[https://m.facebook.com/groups/235810528105?tsid=0.01852808794540728&source=result https://m.facebook.com/srednjaslatina]
| 