Pohnpei (savezna država): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
wikipedizacija
Redak 31:
'''Pohnpei''', otočna država u [[Pacifik]]u, jedna od četiri države koje čine [[Savezne Države Mikronezije]]. Po površini je najveća, a po broju stanovnika druga od četiri savezne države, nakon Chuuka. Istočno od otoka nalazi se država [[Kosrae]], zapadno [[Chuuk]], te još dalje prema zapadu [[Yap]]. Pohnpei je smješten otprilike na pola puta između [[Havaji|havajskoga]] glavnog grada [[Honolulu]]a i [[Filipini|filipinske]] metropole [[Manila|Manile]].
 
Uz iznimku obalnih ravnica, obronaka talusa[[talus]]a i [[aluvijalna ravan|aluvijalnih ravni]], veći dio otoka Pohnpei je brdovit i prekriven gustom tropskom šumom. Močvare zauzimaju veći dio obale, a obod otoka u duljini od 130 km okružen je [[Koraljni greben|koraljnim grebenom]]. Ovo je jedno od najkišovitijih mjesta na svijetu, u planinskim dijelovima otoka padne i do 76007.600 mm kiše po kvadratnom metru godišnje.<ref>[http://www.weriguam.org/docs/reports/100.pdf www.weriguam.org], "Rainfall climatology for Pohnpei Islands, Federated States of Micronesia", pristupljeno 25. studenog 2019.</ref> Drvo ka, ''Terminalia carolinensis'', raste samo na Pohnpeiju i na Kosraeu. Najviši vrh otoka i općenito [[Mikronezija|Mikronezije]] je [[Mount Nanlaud]] (782 m).<ref>[http://www.geonames.org/2081845/mount-nanlaud.html www.geonames.org], "Mount Nanlaud, Micronesia", pristupljeno 25. studenog 2019.</ref> Osim glavnog otoka, država Pohnpei obuhvaća i otočiće [[Pingelap]], [[Mokil]], [[Ant (otok)|Ant]], [[Pakin]], [[Ngatik]], [[Nukuoro]], [[Oroluk]] i [[Kapingamarangi]], te [[Koraljni greben|koraljni greben]] [[Minto]].
 
Općine su [[Kapingamarangi]], [[Kitti]], [[Kolonia]], [[Madolenihmw]], [[Mokil]], [[Nett]], [[Ngatik]], [[Nukuoro]], [[Oroluk]], [[Pingelap]], [[Sokehs]] i [[Uh]]. [[Palikir]], glavni grad [[Mikronezija|Saveznih Država Mikronezije]], nalazi se u ovoj državi. Glavna turistička znamenitost Pohnpeija i cijele [[Mikronezija|Mikronezije]] je arheološki lokalitet [[Nan Madol]], pod zaštitom [[UNESCO|UNESCO-a]] od [[2016.]] godine. [[Ponpejski jezik]], prema procjeni iz [[2001.]] godine, ima 2900029.000 govornika.
 
Dne [[5. ožujka]] [[2019.]] Chuuk je trebao održati [[referendum]] o izdvajanju iz sastava [[Mikronezija|Saveznih Država Mikronezije]] i stjecanju pune neovisnosti, ali je odgođen za ožujak [[2020.]] godine.<ref>[https://www.pacificislandtimes.com/single-post/2018/12/12/Chuuk-legislature-facing-lawsuit-over-plebiscite-delay www.pacificislandtimes.com], "Chuuk legislature facing lawsuit over plebiscite delay", objavljeno 12. prosinca 2018., pristupljeno 25. studenog 2019.</ref><ref>[https://www.abc.net.au/radio-australia/programs/pacificbeat/chuuk-independence-vote-pushed-back-another-year/10870644 www.abc.net.au], "Chuuk independence vote was to be today but citizens now have another year", objavljeno 5. ožujka 2019., pristupljeno 25. studenog 2019.</ref> U slučaju uspjeha referenduma, federacija će izgubiti ozemni kontinuitet i opstojnost će joj biti poljuljana, što dovodi do mogućnosti da i ostale njene članice postanu neovisne države.
 
== Izvori ==