Goriva: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 31.176.163.153 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 31.217.15.95 Oznaka: brzo uklanjanje |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:Gulf Offshore Platform.jpg|mini|200px|desno|Naftna platforma]]
'''Goriva''' su sve tvari koje sagorijevanjem daju [[Toplina|toplinu]] i [[svjetlost]]. [[Toplinska energija]] dobiva se iz goriva kemijskim procesom koji se zove [[oksidacija]] ili gorenje. U najviše slučajeva oksidacija je spajanje gorive tvari i [[kisik]]a. Gorive tvari su često [[ugljikovodici]] odnosno [[organska tvar|organske tvari]] pa time sadrže znatni udjel [[ugljik]]a i [[vodik]]a, pa gorenjem nastaju u bitnoj mjeri [[ugljični dioksid]] i [[vodena para]], a ovisno o sastavu goriva i drugi spojevi.
== Povijesni pregled ==
Isprva se energija dobivala od [[Vjetar|vjetra]], [[Voda|vode]], vodene pare ili [[Sunce|sunca]]. Najčešći izvor za dobivanje energije bili su [[Drvo|drva]] i [[ugljen]] koji su se koristili za pogon [[brod]]ova, [[lokomotiva]] i [[termoelektrana]]. [[1823.]] godine [[braća Budinin]] destilacijom [[Nafta|nafte]] dobivaju ''[[ulje]] za rasvjetu'', [[petrolej]]. Prvu petrolejsku svjetiljku konstruirao je [[1848.]] [[Poljska|Poljak]] [[Ignacy Łukasiewicz]], a prvu bušotinu nafte izgradio je [[Edwin L. Drake]] 27. kolovoza [[1859.]] u [[Titusville]]-u ([[SAD]]). Poslije pronalaska [[Motor|Otto-motora]] dolazi do naglog povećanja potrošnje naftnih derivata. [[1870.]] godine proizvodilo se oko 1.000.000 [[tona]] nafte godišnje, pred [[Drugi svjetski rat]] proizvodilo se 300 milijuna tona, a sedamdesetih godina prošlog stoljeća svjetska proizvodnja sirove nafte bila je dvije milijarde i sedamsto milijuna tona godišnje.
== Rizici i štetnosti izgaranja ==
Goriva koja gorenjem oslobađaju ugljični dioksid pridonose promjenama [[klima|klime]], budući da je ugljični dioksid [[staklenički plin]]. Pri izgaranju mogu nastati i znatno štetniji spojevi, pa stoga nisu sve tvari prikladne kao gorivo. Pri nepotpunom izgaranju (izgaranju uz nedovoljnu količinu kisika) mogu nastati štetni spojevi poput [[ugljični monoksid|ugljičnog monoksida]] koji je vrlo opasan i plinovitih ugljikovodika. Goriva se ponekad prerađuju kako bi se smanjili štetni proizvodi gorenja, npr. iz tekućih goriva se ponekad uklanja [[sumpor]] kako bi se spriječilo odnosno smanjilo nastajanje [[sumporni dioksid|sumpornog dioksida]] koji s [[voda|vodom|| u atmosferi tvori [[sulfatna kiselina|sulfatnu kiselinu]] ([[kisele kiše]]).
== Podjela goriva ==
| |||