Franjevački samostan i crkva sv. Nikole u Milima: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
 
== Povijest ==
Prvotna zadaća franjevaca po dolasku u Bosnu 1291. godine bila je suzbijanje krivovjerja šizmatičke crkve bosanske i ponovno privođenje njenih pripadnika u krilo Katoličke crkve. U tom pothvatu misionari franjevci imali su velikog uspjeha. <ref name=Visočki>[https://www.bosnasrebrena.ba/visocki-mucenici Franjevačka provincija sv. Križa - Bosna Srebrena] ''Visočki mučenici'' (pristupljeno 29. studenoga 2019.)</ref> Po dolasku u Bosnu, franjevci su se dali na posao. Zahvaljujući i zauzimanju bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] podignut je prvi franjevački samostan, u [[Mile (Visoko, BiH)|Milima]] kod [[Visoko (BiH)|Visokog]],<ref name="franjevci-split"/> ,današnjim [[Arnautovići]]ma na širem području [[Visoko (BiH)|Visokog]]. <ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/>
 
PodignutVeć po osnutku [[Bosanska vikarija|Bosanske vikarije]] 1340.,<ref name=Visočki/> podignut je vjerojatno i samostan početkom [[arhitektura u 1340.|1340-ih]], crkvu posvećenu sv. Nikoli,<ref name="franjevci-split">[http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=32&Itemid=5 Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja] I. POSTANAK I RAZVOJ PROVINCIJE (pristupljeno 30. studenoga 2016.)</ref> [[krunidbena crkva|krunidbenu]] [[crkva sv. Nikole u Milima|crkvu]] bosanskih kraljeva. <ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/> Crkva sv. Nikole u Milima postala je najvažnijom crkvom u Bosni. U njoj su se krunili i pokapali bosanski vladari. Slijedi gradnja novih samostana, među kojima se ističu sutješki, olovski, u Srebrenici, Kreševu i drugi. Prvi franjevci u samostanima bili su [[franjevci konventualci]], a poslije će postati [[franjevci opservanti|opservantske]]. <ref name="franjevci-split"/>
 
Godine [[1450.]] samostan je razoren i tom je prilikom stradalo nekoliko franjevaca. Samostan je ubrzo obnovljen.<ref Uname="Bosna prvojSrebrena polovici- dvadesetihsv. godinaBonaventure"/> 16. stoljećaDo (izmeđudolaska 1521.Turaka iu 1524.Bosnu god1463.) Turcigodine su[[Crkva razorilibosanska|Bosanska višeCrkva]] samostanabila međuje kojimagotovo i visočkiiskorijenjena. NekolikoKada godinasu kasnijefranjevci samostanprovalom jeTuraka ponovnoizgubili obnovljen.zaštitu Zbogbosanskog trošnostiplemstva samostanskajedna jeskupina zgradaogrezlih obnavljana[[bogumili|krivovjernika]] spalila je crkvu i početkomsamostan osamdesetihu godinaMilima, 17.a stoljećafratre pogubila. PolitičkeU neprilikenekrologiju vezanefranjevačke zaprovincije [[BečkiBosne rat]]Srebrene prisililestoji da su franjevcena da god[[4. svibnja]] [[16881465.]] napustegodine, samostanpetorica [[visočki mučenici|braće franjevaca]] u Visokom ipodnijela odumučeničku usmrt Gradiškuod izuzevšistrane [[gvardijan]]akrivovjeraca.<ref kojiname=Visočki/> jeU ostaoprvoj radipolovici čuvanjadvadesetih crkvegodina i samostanske imovine16. Franjevcistoljeća konačno(između napuštaju1521. samostani god1524. [[1697god.]]) TomTurci su serazorili prilikomviše usamostana Slavonijumeđu iselilikojima i visočki. katolici,Nekoliko kojigodina sukasnije sesamostan pridružilije [[Eugenponovno Savojski|Eugenu Savojskom]] prilikom njegova povratka nakon [[prijepad Eugena Savojskog 1697. u Bosnu|vojnog pohoda]] na Sarajevoobnovljen.<ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/>
 
Petorica franjevaca ubijenih po bosanskim krivovjercima boguimlima upisana su [[1653.]] godine u [[martirologij]] franjevačkog Reda kao blaženici, „Visochii, beatorum quinque fratrum martyrum, qui ab haereticis Patarenis pro fide catholica necati sunt "u prijevodu: Visoko u Bosni, blažena petorica braće mučenici, koje krivovjerci Patareni za vjeru katoličku ubiše." Franjevački martirologij odredio im je spomendan [[26. ožujka]]. Petorica mučenika iz Visokog smatraju se prvim mučenicima [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]].<ref name=Visočki/>
 
Zbog trošnosti samostanska je zgrada obnavljana i početkom osamdesetih godina 17. stoljeća. Političke neprilike vezane za [[Bečki rat]] prisilile su franjevce da god. [[1688.]] napuste samostan u Visokom i odu u Gradišku izuzevši [[gvardijan]]a koji je ostao radi čuvanja crkve i samostanske imovine. Franjevci konačno napuštaju samostan god. [[1697.]] Tom su se prilikom u Slavoniju iselili i visočki katolici, koji su se pridružili [[Eugen Savojski|Eugenu Savojskom]] prilikom njegova povratka nakon [[prijepad Eugena Savojskog 1697. u Bosnu|vojnog pohoda]] na Sarajevo.<ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/>
 
== Izvori ==