Franjevački samostan i crkva sv. Nikole u Milima: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 5:
== Povijest ==
Prvotna zadaća franjevaca po dolasku u Bosnu 1291. godine bila je suzbijanje krivovjerja šizmatičke crkve bosanske i ponovno privođenje njenih pripadnika u krilo Katoličke crkve. U tom pothvatu misionari franjevci imali su velikog uspjeha. <ref name=Visočki>[https://www.bosnasrebrena.ba/visocki-mucenici Franjevačka provincija sv. Križa - Bosna Srebrena] ''Visočki mučenici'' (pristupljeno 29. studenoga 2019.)</ref> Po dolasku u Bosnu, franjevci su se dali na posao. Zahvaljujući i zauzimanju bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] podignut je prvi franjevački samostan, u [[Mile (Visoko, BiH)|Milima]] kod [[Visoko (BiH)|Visokog]],<ref name="franjevci-split"/> ,današnjim [[Arnautovići]]ma na širem području [[Visoko (BiH)|Visokog]]. <ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/>
Godine [[1450.]] samostan je razoren i tom je prilikom stradalo nekoliko franjevaca. Samostan je ubrzo obnovljen.<ref
Petorica franjevaca ubijenih po bosanskim krivovjercima boguimlima upisana su [[1653.]] godine u [[martirologij]] franjevačkog Reda kao blaženici, „Visochii, beatorum quinque fratrum martyrum, qui ab haereticis Patarenis pro fide catholica necati sunt "u prijevodu: Visoko u Bosni, blažena petorica braće mučenici, koje krivovjerci Patareni za vjeru katoličku ubiše." Franjevački martirologij odredio im je spomendan [[26. ožujka]]. Petorica mučenika iz Visokog smatraju se prvim mučenicima [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]].<ref name=Visočki/>
Zbog trošnosti samostanska je zgrada obnavljana i početkom osamdesetih godina 17. stoljeća. Političke neprilike vezane za [[Bečki rat]] prisilile su franjevce da god. [[1688.]] napuste samostan u Visokom i odu u Gradišku izuzevši [[gvardijan]]a koji je ostao radi čuvanja crkve i samostanske imovine. Franjevci konačno napuštaju samostan god. [[1697.]] Tom su se prilikom u Slavoniju iselili i visočki katolici, koji su se pridružili [[Eugen Savojski|Eugenu Savojskom]] prilikom njegova povratka nakon [[prijepad Eugena Savojskog 1697. u Bosnu|vojnog pohoda]] na Sarajevo.<ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/>
== Izvori ==
|